ukrajinski vojnici podižu zastavu

K.Tymoshenko/Facebook

Referendum u Hersonu o mogućem pripajanju Rusiji biće odložen zbog akcija ukrajinske vojske koja pokušava da povrati ovu teritoriju, najavile su ruske vlasti u ovom gradu na jugu.

Iako Ukrajina i zapadne zemlje upozoravaju da referendumi u Hersonu i Zaporožju neće biti priznati, ruske vlasti ne odustaju od namere da se glasanje održi.

Ukrajinske trupe napreduju ka Hersonu, a zamenik šefa kabineta predsednika Vladimira Zelenskog objavio je fotografiju vojnika koji kače zastavu na krovu zgrade u Viskopolju, na oko 150 kilometra od Hersona.

Evropska komisija i Ukrajina postigle su dogovor o 500 miliona evra pomoći ovoj zemlji.

Novac će prema najavama biti korišćen za prosvetu, poljoprivredu i obnovu porušenih kuća.

Cene gasa porasle su pošto je Rusija objavila da neće ponovo otvoriti glavni gasovod ka Evropi.

Veleprodajna cena gasa u Holandiji viša je za čak 26 odsto.

Cene energenata su u porastu otkako je Rusija napala Ukrajinu 24. februara.

Gasovod Severni tok 1 trebalo je da bude ponovo otvoren u subotu posle trodnevnog isključenja.

Međutim, u petak je ruski Gasprom najavio da će gasovod Severni tok ostati zatvoren do daljeg zbog kvara.

Evropa je optužila Rusiju da koristi isporuke gasa da ucenjuje Evropu usred ukrajinskog sukoba, što Moskva poriče

radnik Severni tok 1

Getty Images

Dan 195.

  • Zelenski je optužio Rusiju da koristi isporuke gasa da ucenjuje Evropu
  • Cene gasa porasle za 26 odsto nakon što je Rusija zatvorila gasovod Severni tok
  • Evropska komisija daće Ukrajini još 500 miliona evra
  • Ukrajinsko tužilaštvo pokreće istragu o, kako procenjuju, 32.000 ratnih zločina
  • Od početka rata, poginulo je skoro 5.600 civila, a skoro trećina Ukrajinaca napustila je domove od početka ruske invazije, kažu iz UN
  • U proteklih šest meseci, poginulo je 377 dece, a više od 700 ranjeno, tvrdi ukrajinsko Tužilaštvo

Ukrajina pokreće istragu o 32.000 ratnih zločina

Ukrajinsko tužilaštvo saopštilo je da će pokrenuti istragu o navodnih 32.000 počinjenih ratnih zločina.

Andrej Kostin, ukrajinski vrhovni tužilac, ocenio je da međunarodni sud treba da bude potpuno uključen u istragu.

„Formiranje specijalnog međunarodnog tribunala koji će istražiti i kažnjavati je glavno pitanje za Ukrajinu jer bi to bio snažna poruka svetu da se međunarodni zločini kažnjavaju“, rekao je Kostin.

Nekoliko pripadnika ruskih snaga je optuženo i proglašeno krivim za zločine u Ukrajini.

Poslednja presuda doneta je 8. avgusta, kada je tenkista Mihail Kulikov osuđen je na 10 godina zbog gađanja zgrade u Černjivu.

Ruski vojnik je priznao krivicu i rekao da je „samo izvršavao“ naređenja nadređenih.

Izgubljena veza sa glavnim dalekovodom u nuklearnoj elektrani Zaporožje

Elektrana u Zaporožju

ALEXANDER ERMOCHENKO/Reuters

Nuklearna elektrana Zaporožje u Ukrajini, koju kontroliše Rusija, izgubila je vezu sa poslednjim preostalim glavnim dalekovodom, saopštila je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).

Eelektrana, najveća u Evropi, sadase oslanja na rezervni vod za snabdevanje električnom energijom ukrajinske mreže.

Ukrajinska državna nuklearna kompanija saopštila je da je samo jedan od šest reaktora ove stanice sada u funkciji.

Ukrajina i Rusija se međusobno optužuju za granatiranje nuklearke.

Rafael Grosi, šeef IAEA, rekao je posle obilaska postrojenja u petak da je integritet elektrane„narušen nekoliko puta“.

Lokalni ruski zvaničnici koji kontrolišu ovaj region od marta rekli su da je najnoviji prekid veze uzrokovan „tehničkim problemima“ usled granatiranja.

Ukrajinska državna energetska kompanija Energoatom rekla je da je reaktor broj pet elektrane morao da bude isključen iz mreže zbog „neprekidnog granatiranja okupacionih ruskih snaga“.

Ključni gasovod iz Rusije ka Evropskoj Uniji ostaje zatvoren

Ruska energetska kompanija Gasprom je saopštila navela da je otkrila curenje ulja na turbini na gasovodu Severni tok 1, što znači da će biti zatvoren na neodređeno vreme.

Gasovod, koji ide ispod Baltičkog mora do Nemačke, zatvoren je od prošle nedelje zbog, kako je naveo Gasprom, radova na održavanju, što je još jedan u nizu prekida snabdevanja koji je doprineo energetskoj krizi u Evropi.

Cene energenata su skočile otkako je Rusija napala Ukrajinu, a oskudne zalihe bi mogle još više da povećaju cenu.

Evropa pokušava da se odupre zavisnosti od ruske energije ne bi li umanjila sposobnost Moskve da finansira rat, ali tranzicija se verovatno neće odvijati dovoljno brzo.

Predsednik Saveta EU Šarl Mišel rekao je da ruski potez „nažalost nije iznenađenje“.

„Upotreba gasa kao oružja neće promeniti rešenost EU. Ubrzaćemo naš put ka energetskoj nezavisnosti. Naša dužnost je da zaštitimo naše građane i podržimo slobodu Ukrajine“, napisao je na Tviteru.

Moskva poriče da koristi energetske rezerve kao ekonomsko oružje u znak odmazde za sankcije Zapada uvedene posle ruske invazije.

Okrivili su sankcije za zaustavljanje rutinskog održavanja Severnog toka 1, dok iz EU navode da je to izgovor.

Nemački regulator mreže – Bundesnetzagentur, rekao je da je zemlja sada spremnija za prestanak isporuke ruskog gasa, ali je pozvao građane i kompanije da smanje potrošnju.

Gaspromova najava usledila je ubrzo pošto su se zemlje G7 dogovorile da ograniče cenu ruske nafte kao podršku Ukrajini.

Gazprom's St Petersburg HQ seen behind pipeline

EPA
Sedište Gazproma u Sankt Peterburgu

G7 dogovorio ograničenje cena ruske nafte

Kako bi sprečili finansiranje rata u Ukrajini kupovinom ruske nafte, članice G7 ograničile su cenu ovog energenta koji se uvozi iz Rusije.

U dokumentu ministara finansija G7 dodaje se da će se na ovaj način smanjiti i „uticaj ruskog rata na globalne cene energije, posebno za zemlje sa niskim i srednjim prihodima“.

Detalji o ograničenju cene još nisu objavljeni.

Rusija je pre sastanka G7 saopštila da će takav potez imati posledice.

„Kompanije koje nameću ograničenje cene neće biti među primaocima ruske nafte“, rekao je Dmitrij Peskov, portparol Kremlja.

Svetske cene nafte i gasa su porasle usred nestašice energenata izazvane ratom u Ukrajini, iako je cena nafte pala u odnosu na jun 2022.

EU planira da uvede embargo na rusku sirovu naftu koja se otprema tankerima od 5. decembra.

Analitičari kažu da Kina i Indija – glavni trgovinski partneri Rusije – možda neće slediti politiku G7 po pitanju ruske nafte. Nisu se pridružili zapadnim sankcijama protiv Rusije.

Šest meseci rata

Ukrajina i Rusija: Šest meseci od početka rata
The British Broadcasting Corporation

Pročitajte ispovesti ljudi koji su preživeli užase rata u Ukrajini:


Gde idu izbeglice?

Prema podacima Ujedinjenih nacija, od početka rata 24. februara iz Ukrajine je izbeglo više od deset miliona ljudi, od toga je šest miliona otišlo u susedne zemlje.

  • 4,1 milion u Poljsku
  • 1,3 miliona u Rusiju
  • 814.000 u Mađarsku
  • 691.000 u Rumuniju
  • 525.000 u Slovačku
  • 507.000 u Moldaviju
  • 16.000 u Belorusiju

UGC

BBC

Od početka rata u Ukrajini, milioni ljudi napustili su ovu zemlju, dok su iz Rusije otišle hiljade.

BBC želi da ispriča vašu priču: Kako rat u Ukrajini utiče na vašu porodicu? Zašto ste odabrali Srbiju kao mesto za novi početak?

Popunite formular klikom na OVAJ LINK i podelite vaša iskustva sa našim novinarima.


UGC

BBC

Tražimo odgovore na vaša pitanja: Šta želite da znate o uticaju sukoba u Ukrajini na Balkan?

Pošaljite nam vaša pitanja klikom na OVAJ LINK.


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari