napad na Kijev

Reuters

Najmanje jedna osoba je poginula, a nekoliko ljudi je povređeno u napadu dronova na Kijev, saopštile su vlasti.

Otprilike desetak dronova iranske proizvodnje oboreno je iznad vazdušnog prostora grada, navodi se.

Bila je to treća noć uzastopnih napada na prestonicu, samo nekoliko sati nakon završetka samita NATO-a u Litvaniji.

Gradonačelnik Vitalij Kličko rekao je da je telo muškarca pronađeno kada su hitne službe gasile požar u Podilu, istorijskom delu glavnog grada Ukrajine.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Ukrajine prijavilo je još dve žrtve u Kijevu kao posledica napada dronovima.

Stradali su od gelera, precizirano je iz policije.

kijev napad

t.me/pgo_gov_u
kijev napad

t.me/pgo_gov_u
kijev napad

t.me/pgo_gov_u

Zvaničnici NATO saveza potvrdili su da Ukrajina može da pristupi alijansi „kada se saveznici slože i uslovi ispune“, a američki predsednik Džo Bajden potvrdio je punu podršku ovoj zemlji, kao i vojnu pomoć.

NATO članice saopštile su da priznaju potrebu da se potezi brže povlače, ali nisu želele da postave vremenski okvir za članstvo Ukrajine.

Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski kritikovao je „apsurdno“ odlaganje ove odluke, ali je kasnije rekao da je NATO dao snažan signal Rusiji da će njegova zemlja biti nezavisna država.

Ivan Popov, ruski general kaže da je smenjen sa funkcije pošto je vojnim liderima rekao istinu o strašnoj situaciji na liniji fronta.

General-major Popov bio je komandant 58. armije koja se borila u južnom Zaporožju.


Dan 506.

  • Ruski general otpušten posle kritikovanja vojnih lidra
  • Ulazak Ukrajine u NATO kad se saveznici slože i ispune uslovi, Zelenki nezadovoljan, poručili iz Alijanse prvog dana samita u Viljnusu
  • Turska je pristala da Švedska pristupi NATO-u, objavio šef alijanse – više o tome pročitajte ovde
  • Studija Meduze, nezavisnog medija u Rusiji, navodi da je u Ukrajini od početka rata poginulo 47.000 ruskih državljana
  • Više od 9.000 poginulih civila, među kojima i 500 dece, u dosadašnjem toku rata – UN
  • Prethodne nedelje, u tri odvojena ruska napada poginulo je više od 30 ljudi u Ukrajini, kažu ukrajinske vlasti

Ruski general otpušten posle kritikovanja vojnih lidera

Ivan Popov

ANDREI GURULYOV
Ivan Popov

Ivan Popov, ruski general kaže da je smenjen sa funkcije pošto je vojnim liderima rekao istinu o strašnoj situaciji na liniji fronta.

General-major Popov bio je komandant 58. armije koja se borila u južnom Zaporožju.

U glasovnoj poruci, Popov je rekao da je postavio pitanja o velikom broju žrtava i nedostatku artiljerijske podrške.

„Trebalo je ili ćutati i biti kukavica ili reći kako jeste.

„Nisam imao pravo da lažem u ime palih saboraca, pa sam izneo sve probleme koji postoje“, rekao je on.

Glasovnu poruku je na Telegram postavio ruski poslanik Andrej Guruljov, bivši vojni komandant i komentator na državnoj televiziji.

Nije jasno kada je poruka snimljena.

Među problemima koje je istakao, Popov je naveo nedostatak odgovarajućih protivbaterijskih sistema koji bi pomogli u odbijanju ukrajinskih artiljerijskih napada, kao i nedostatak vojnih obaveštajnih podataka.

Komandant je rekao da su njegovu smenu zahtevali viši komandanti, a odobrio ruski ministar odbrane Sergej Šojgu.

Rusko ministarstvo odbrane još nije komentarisalo smenu.

Ruski general poginuo u raketnom napadu u Ukrajini

General Oleg Cokov je, prema ruskim izvorima, poginuo u raketnom napadu na vojnu komandu u Berdjansku, na okupiranoj južnoj obali Ukrajine.

Rusko Ministarstvo odbrane još nije potvrdilo njegovu pogibiju, ali brojni vojni kanali na mreži Telegram javljaju o napadu u kojem je Cokov izgubio život.

Cokov je bio zamenik komandanta ruske južne vojne oblasti i navodno je poginuo u napadu rakete proizvedene u Velikoj Britaniji koje London šalje Kijevu.

Jedan od najiskusnijih generala ruske vojske bio je u septembru ranjen u napadu u okupiranoj istočnoj Ukrajini, ali se vratio na ratište.

Pristupanje Ukrajine NATO-u na čekanju

Zelenski, Sunak

REUTERS/Yves Herman
Ukrajinski predsednik i britanski premijer u opuštenom razgovoru drugog dana samita

Iako je prvog dana samita NATO-a izrazio nezadovoljstvo, odlukom Alijanse da stavi na čekanje pristupanje Ukrajini, Zelenski je drugog dana ublažio stav, a atmosfera je bila mnogo opuštenija.

„Rezultati samita NATO su dobri, ali da je bilo poziva (Ukrajini za članstvo), bili bi savršeni“, rekao je Zelenski na konferenciji za novinare u Viljnusu u sredu.

Dan ranije, lideri zemalja NATO-a na samitu u Viljnusu najavili su da će Ukrajina u budućnosti postati članica alijanse i da neće morati da ispunjava dugoročni, takozvani „akcioni plan“ kandidata, ali nisu naveli uslove i nisu zvanično pozvali Ukrajinu, kako se Zelenski nadao.

„Niko ne želi svetski rat, što mi razumemo. Mi smo civilizovani ljudi, jasno je da ne možemo da postanemo član NATO-a dok rat traje“, priznao je Zelenski.

Prethodnog dana, Zelenski je kritikovao NATO zbog kašnjenja u određivanju vremenskog okvira za članstvo Ukrajine.

„Bez presedana i apsurdno“ je da Ukrajina nema više detalja o tome kada bi mogla da postane članica NATO-a, rekao je on.

Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a rekao je u utorak da se rok za članstvo Ukrajine skraćuje, ali bez konkretnih datuma.

U saopštenju, NATO navodi da pristupanje Ukrajine treba ubrzati, ali da neće biti omeđeno vremenskim okvirom.

Kijev prihvata da ne može da se pridruži NATO-u dok je u ratu sa Rusijom, ali želi da se pridruži što pre posle završetka borbi.

Neki strahuju da bi gotovo automatsko učlanjenje Ukrajine dalo vetar u leđa Rusiji da pojača agresiju i produži rat.

U znak podrške Kijevu, koalicija od 11 zemalja počeće obuku ukrajinskih pilota za upravljanje borbenim avionima F-16 u centru koji će biti oformljen u Rumuniji u avgustu, rekli su zvaničnici.

Zapadni saveznici dugo su oklevali da snabdeju Kijev borbenim avionima, ali je tako bilo i sa tenkovima i drugim naoružanjem, pa su im ga na kraju poslali.

U međuvremenu, ruske novinske agencije prenose izjavu ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua da će Moskva biti primorana da koristi „slično“ oružje ako SAD isporuče kontroverznu kasetnu municiju Ukrajini.

Ovo oružje raspršuje bombe na širokom području i zabranjeno je u više od 100 zemalja zbog uticaja na civile.

Kontroverzna odluka Amerike da isporuči Kijevu bombe zabranjene u većem delu sveta

Amerika će snabdeti Kijev kasetnom municijom, zabranjenom u većem delu sveta, a predsednik Džozef Bajden kaže da je doneo „veoma tešku odluku“ na koju su ga, dodaje, dugo nagovarali.

Bilo je potrebno „neko vreme da me ubede, ali sam tako postupio jer Ukrajincima ponestaje municije,“, izjavio je Bajden o odluci koja je naišla na mnoge kritike, pa i među visokim predstavnicima Demokratske stranke, iz čijih je redova Bajden i izabran za predsednika SAD.

Saveznici Amerike u NATO-u, među kojima i Velika Britanija, nisu saglasni sa ovim potezom Vašingtona.

kasetne bombe

BBC

Više o tome čitajte ovde.


Pročitajte ispovesti ljudi koji su preživeli užase rata u Ukrajini:


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari