Aleksandar Vulin

ANDREJ CUKIC/EPA-EFE/REX/Shutterstock
Aleksandar Vulin

Amerika ne želi da ima bilo kakve poslove sa Aleksandrom Vulinom, šefom Bezbednosno-informativne agencije (BIA), ali sankcije koje mu je Vašington uveo kao pojedincu ne znače lošije odnose sa Srbijom, poručio je američki ambasador Kristofer Hil.

Američka administracija stavlja na teret šefu BIA „umešanost u organizovani kriminal, trgovinu narkoticima“.

Optužen je i da je „zloupotrebom javne funkcije pomagao trgovcu oružjem Slobodanu Tešiću da se njegove ilegalne pošiljke oružja slobodno kreću preko granica Srbije“, a Rusiji obezbeđivao „platformu za dalji, maligni uticaj u regionu“.

„SAD su pažljivo proučile Vulina i njegove aktivnosti i zaključile da on nije neko koga želimo u Americi.

„Na taj način su sankcije način da se SAD zaštite“, rekao je Hil, dodajući da Vulin više neće moći da dobije američku vizu.

Vulin je stavljen na listu sankcija „ne zbog kriminala i korupcije, već zbog Rusije“, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

„Da sam ja samo najavio uvođenje sankcija Ruskoj Federaciji, ne bi bilo ništa od sankcija Vulinu – tako mi je rečeno“, rekao je Vučić za televiziju Pink.

Srbija je jedna od retkih evropskih zemalja koja nije uvela sankcije Rusiji, zbog invazije na Ukrajinu koja traje godinu i po dana.

Srpski ministar odbrane Miloš Vučević saopštio je da je Vlada Srbije donela odluku da uvede embargo na izvoz oružja, koji će trajati narednih 30 dana.

Srbija će na taj način „dodatno ojačati“ odbrambene kapacitete, „razumejući sve okolnosti koje nas okružuju i prateći sve činjenice koje su relevantne po pitanju procene bezbednosti naše države“, kazao je ministar.

„To ne znači da Srbija ide u rat, to ne znači da prizivamo rat, ali dobro procenjujemo sve bezbednosne rizike i izazove, pratimo sve ono što se dešava i spram toga se vladamo“, rekao je Vučević.

„Videćemo posle 30 dana kakva bude situacija i da li će se taj moratorijum na izvoz nastaviti ili će se vratiti u redovno poslovanje“, poručio je on.

Zašto je Vulin na spisku sankcionisanih?

Kancelarija za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija (OFAC) sankcionisala je Aleksandra Vulina zato što je „upleten u transnacionalni organizovani kriminal, ilegalne operacije narkoticima i zloupotrebu javne funkcije“, saopšteno je 11. jula.

Vulin je, dodaje se, održavao „obostrano koristan odnos“ sa Tešićem, od ranije pod sankcijama Vašingtona, „pomažući da se Tešićeve ilegalne pošiljke oružja slobodno kreću preko granice Srbije“.

Navode da su Vulinovi potezi „unapredili korupciju u institucijama vlasti u Srbiji“.

Vulin je, navode Amerikanci, koristio pozicije „za ličnu korist“, između ostalog i da je „umešan u lanac trgovine drogom“.

„Koristio je vlastitu javnu pozicije da podrži Rusiju, olakšavajući ruske zlonamerne aktivnosti koje degradiraju bezbednost i stabilnost Zapadnog Balkana i obezbeđujući Rusiji platformu za dalji uticaj u regionu“, piše u odluci.


Na vest o Vulinu reagovao je Milorad Dodik, predsednik jednog od dva entiteta Bosne i Hercegovine.

„Brate, dobrodošao u klub sankcionisanih, sada će ti biti lakše“, poručio je Vulinu Dodik, predsednik Republike Srpske.

Dodik je od ranije pod američkim i britanskim sankcijama.

„To mu je nagrada za njegov patriotizam i istrajnost u očuvanju prijateljskih odnosa sa Rusijom i ruskim narodom.

„Svako ko je neutralan na današnjoj globalnoj političkoj sceni i nije stao na stranu američkih interesa, za SAD je neprijatelj.

„Vulin je za Ameriku ‘kriv’, jer je ostao principijelan i izričito protiv uvođenja sankciji Rusiji zbog rusko-ukrajinskog sukoba“, naveo je Dodik.


Ministar rada, odbrane, policije, pa šef BIA

Posle tri ministarska mandata u različitim resorima, Aleksandar Vulin ostao je u decembru 2022. bez mesta u Vladi Srbije, ali ne i bez posla.

Ubrzo je postavljen na mesto direktora BIA.

„Moj izbor za direktora Bezbednosno-informativne agencije je dokaz da Aleksandar Vučić ne popušta pod pritiscima i da stranci u ovoj zemlji ne odlučuju“, saopštio je Vulin preko sajta njegove stranke Pokreta socijalista.

Vulin je jedan od osnivača i portparol JUL-a, stranke Jugoslovenske levice koju je 1990-ih predvodila Mirjana Marković, supruga Slobodana Miloševića.

Njegova stranačka karijera obeležena je osnivanjem i napuštanjem stranaka: osnovao je pa napustio JUL; osnovao je Partiju demokratske levice, uveo je u članstvo Socijalističke partije Srbije (SPS), a potom napustio.

Konačno, 2008. godine osnovao je Pokret socijalista, na čijem je čelu i danas, u koaliciji sa Srpskom naprednom strankom (SNS) Aleksandra Vučića.

Od dolaska na vlast SNS-a 2012. godine, Vulin je bio najpre na čelu Kancelarije za Kosovo i Metohiju, a potom i ministar rada, odbrane i unutrašnjih poslova.

Na čelo BIA došao je umesto Bratislava Gašića, funkcionera SNS, kome je prepustio mesto ministra policije.

Evropski parlament je 10. maja usvojio Rezoluciju u kojoj se izražava zabrinutost zbog imenovanja Vulina na čelo BIA, koji se u tekstu rezolucije opisuje kao osoba „poznata po anti-EU i prokremaljskoj retorici“.

U jednoj od poslednjih kritika na njegov račun, ambasade Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država u Beogradu, kao i EU, kritikovali su učešće Vulina na međunarodnoj bezbednosnoj konferenciji u Moskvi u maju ove godine.


Ko je Slobodan Tešić?

Tokom rata u bivšoj Jugoslaviji, Slobodan Tešić se iz Bosne preselio u Srbiju gde je počeo da trguje oružjem.

U izveštaju Ujedinjenih nacija 2003. godine, piše da je Tešić 2001. i 2002. godine prodavao oružje Liberiji preko njegove tadašnje kompanije Temeks, zbog čega je upisan na listu UN za zabranu putovanja zbog kršenja sankcija za izvoz oružja u ovu zemlju.

Tešić je tvrdio da nikada nije bio u Liberiji.

Rekao je da je mislio da je oružje namenjeno Nigeriji, zbog, kako je naveo, prethodnih dogovora Dodika sa jednom tamošnjom kompanijom, ali tamo nije završilo.

Navodno je falsifikovan podatak o krajnjem korisniku, tvrdio je Tešić.

BBC je o ovoj aferi izveštavao u dokumentarnom filmu „Trgovina oružjem“ 2003. godine.

Prema tom dokumentu, u posao je bio uključen i Orhan Dragaš, današnji direktor Međunarodnog instituta za bezbednost.

Kasnije je utvrđeno da su Tešić i Dragaš nekoliko puta boravili u Monroviji, glavnom gradu Liberije, dok je u toj zemlji na vlasti bio predsednik Čarls Tejlor, sada osuđeni ratni zločinac.

Mreža za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK) objavila je da je Tešić 2013. godine, posle dolaska Srpske napredne stranke na vlast, sklonjen sa crne liste UN, a tadašnji ministar spoljnih poslova Ivan Mrkić mu je dodelio diplomatski pasoš.

„Njegova ćerka Danijela je bila na listi SNS-a na parlamentarnim izborima 2012. godine, nakon čega se zaposlila u Ministarstvu spoljnih poslova“, piše KRIK.

Tešićevo ime se našlo i u dokumentima Vikiliks.

„Postoji dugačka lista zločina koji su u vezi sa ovim čovekom i snabdevanje oružjem Iraka, Liberije i terorističkih režima“, navodi Vikiliks.

Dodaje se da je 2005. godine Tešić pokušao da uđe u Bugarsku, ali da je vraćen zbog toga što se tada nalazio na UN listi zabrane putovanja.

Prema podacima američkog ministarstva, on trenutno poseduje ili direktno kontroliše trgovinska preduzeća Partizan Tek i Tehnoglobal Sistems, registrovane u Srbiji i Charso Limited i Grawit Limited sa sedištem na Kipru.

„Da bi obezbedio poslovne ugovore sa različitim zemljama, a u vezi sa oružjem, Tešić je direktno ili indirektno davao mito i pružao finansijsku pomoć“, objavljeno je u ranijem saopštenju američkog ministarstva.


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari