Vučić, Kurti i evropski posrednici Lajčak i Borel - fotografija od 2. maja, sa sastanka u Briselu

OLIVIER MATTHYS/EPA-EFE/REX/Shutterstock
Vučić, Kurti i evropski posrednici Lajčak i Borel – fotografija od 2. maja, sa sastanka u Briselu

Šest meseci nakon što su u makedonskom gradu Ohridu Beograd i Priština dogovorili primenu Sporazuma o putu ka normalizaciji, lideri Srbije i Kosova ponovo su u Briselu kako bi pokušali da premoste razlike koje su od tada nastale.

Kao i u dosadašnjim rundama razgovora, i u ovima posreduju evropski zvaničnici, ali još nije poznato da li će se licem u lice sastati i predsednik Srbije Aleksandar Vučić i kosovski premijer Aljbin Kurti.

Ako se Vučić i Kurti sastanu, biće to njihov prvi susret od početka najnovije krize na severu Kosova krajem maja.

Vučić i Kurti su se poslednji put sastali u Briselu 2. maja, devet dana posle vanrednih lokalnih izbora na severu Kosova koje su Srbi bojkotovali.

Tokom te runde briselskog dijaloga usvojena je Deklaracija o nestalim osobama i predstavljen je prvi nacrt Statuta Zajednice opština sa srpskom većinom (ZSO).

Šta se desilo od poslednje runde razgovora?

Prištinske vlasti i dalje odbijaju da stvore uslove za formiranje ZSO, što je dogovoreno još pre 10 godina Briselskim sporazumom.

Nekoliko nedelja posle sastanka Vučića i Kurtija, 26. maja, počela je najnovija eskalacija na severu Kosova, kada su novi gradonačelnici opština sa srpskom većinom, etnički Albanci izabrani na izborima koje su Srbi bojkotovali, ušli u zgrade lokalnih samouprava u Zvečanu, Leposaviću i Zubinom Potoku, uz pomoć kosovskih specijalaca.

Desio se i niz incidenata, a najveći u Zvečanu kada su se nezadovoljni Srbi sukobili najpre sa pripadnicima Kosovske policije, a potom i sa snagama KFOR-a, međunarodne misije NATO na Kosovu, u kojima je bilo povređenih na obe strane.

U međuvremenu, vlasti u Prištini nastavili su da hapse Srbe, optužujući ih za nasilne akcije, što pravni zastupnici Srba negiraju, a Beograd kaže da je reč o montiranim političkim procesima bez dokaza.

Priština već mesecima meseca blokira uvoz robe iz Srbije, a Beograd kaže da je ugroženo i lečenje pacijenata u zdravstvenim ustanovama na severu Kosova, pretežno nastanjeno Srbima.

Iz Privredne komore Srbije su sredinom avgusta, posle tri meseca blokade, saopštili da je šteta od odluke Prištine bezmalo 50 miliona evra.


Pogledajte snimak sukoba na severu Kosova:

Nemiri na Kosovu: Sukob demonstranata i KFOR-a u Zvečanu, protest u Beogradu
The British Broadcasting Corporation

Šta se očekuje u Briselu?

EU je 3. juna objavila da od Kosova i Srbije očekuje da se ponašaju odgovorno i da se odmah angažuju u dijalogu radi pronalaska održivog rešenja za situaciju na severu Kosova koje garantuje bezbednost, sigurnost i participativnu demokratiju za sve građane i koje otvara put za sprovođenje Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa, postignutog 27. februara.

Unija je tada navela da to uključuje početak rada na formiranju ZSO bez daljeg odlaganja ili preduslova, i da kosovske vlasti treba što pre da raspišu vanredne lokalne izbore u sve četiri opštine na severu Kosova, na kojima će učestvovati kosovski Srbi.

Vučić i Kurti su bili u Briselu i 22. juna, u jeku jedne od brojnih kriza na severu Kosova, ali se tada nisu sastali, već su odvojeno razgovarali sa šefom EU za spoljne poslove Žozepom Borelom i specijalnim predstavnikom EU za Zapadni Balkan Miroslavom Lajčakom.

U sklopu priprema za današnji sastanak, Lajčak je krajem avgusta razgovarao sa Kurtijem na marginama Bledskog strateškog foruma, a sa Vučićem u Beogradu.

Sa Kurtijem je ove nedelje telefonom razgovarao i specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar, koji je potom izjavio da SAD od Kosova i Srbije traže posvećenost konkretnim obavezama iz Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa i da žele napredak u pogledu njegove primene do kraja godine.

Eskobar je rekao i da od Kurtija „nije dobio uveravanja da je posvećen primeni“ Sporazuma i njegovog Implementacionog aneksa, koji je dogovoren u Ohridu 18. marta.

„A to, kada je reč o kosovskoj strani, znači predstavljanje nacrta Statuta ZSO. Kurti se nije obavezao da će to učiniti.

„U suštini, obavezao se da će prisustvovati sastancima u Briselu i ništa više od toga“, izjavio je Eskobar 12. septembra za Glas Amerike.

Vučić je 11. septembra rekao da ne zna šta može da očekuje od nastavka dijaloga sa Prištinom i najavio da će u Briselu insistirati na pitanju bezbednosti Srba na Kosovu.


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari