Foto: pixabay/ congerdesignOdlaskom Željka Ježa, Valjevo, srpska arheologija i čitava zajednica posvećena istraživanju prošlosti izgubile su jednog od svojih najznačajnijih i najposvećenijih stvaralaca. Rođen u Valjevu 1953. godine, Željko Jež je upravo u svom rodnom gradu započeo put koji će obeležiti njegov profesionalni i životni poziv – arheologiju. Diplomirao je arheologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, ali se njegovo najdublje i najtrajnije delovanje uvek vraćalo Valjevu i njegovoj okolini.
Još u mladosti priključio se Društvu istraživača „Vladimir Mandić Manda“ iz Valjeva, gde je rukovodio radom arheološke grupe i pokazao izuzetnu sposobnost da znanje poveže sa entuzijazmom i terenskim radom. Iz tog iskustva izrastao je njegov trajni doprinos razvoju istraživačkog i obrazovnog rada sa mladima.
Bio je jedan od osnivača Istraživačke stanice Petnica i njen prvi rukovodilac programa arheologije (1982-1989), kao i dugogodišnji saradnik koji je svojim radom utemeljio savremeni pristup arheološkom obrazovanju u Petnici. Posebno mesto u njegovom radu ima osnivanje Škole arheologije, čijim je razvojem postavio čvrste temelje za generacije mladih istraživača koje su upravo u Petnici prvi put zakoračile u svet naučnog rada. Kao prvi rukovodilac sistematskih arheoloških iskopavanja na lokalitetu Petnica – Naselje ispred Male pećine, dao je nemerljiv doprinos razumevanju praistorijskog i antičkog nasleđa ovog kraja.
Željko Jež bio je i jedan od osnivača, kao i prvi direktor Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Valjevu, čime je institucionalno učvrstio brigu o kulturnom nasleđu Kolubarskog kraja. Pod njegovim rukovodstvom sprovedena su brojna značajna arheološka istraživanja, među kojima se izdvajaju radovi u Šalitrenoj pećini, na lokalitetima Velimirovi dvori u Ključu, Stadion u Valjevu, kao i u Dićima, Čučugama i na mnogim drugim mestima koja danas zauzimaju važno mesto na arheološkoj karti Srbije.
Iza Željka Ježa ne ostaju samo naučni rezultati i otkriveni lokaliteti, već i generacije mladih ljudi koje je svojim znanjem, strpljenjem i ličnim primerom uveo u arheologiju i naučni način razmišljanja. NJegov rad predstavlja trajnu vrednost za Valjevo, Petnicu i srpsku arheologiju u celini.
Njegovo ime ostaće trajno upisano u istoriju istraživanja i zaštite kulturnog nasleđa, a sećanje na njega živeće kroz znanje koje je ostavio i ljude koje je inspirisao.
(Objavljeno na portalu IS Petnica iz Valjeva)
Stavovi autora u rubrici Dijalog ne odražavaju nužno uređivačku politiku Danasa.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


