Prave betonske kiše padale su minulih dana po beogradskim ulicama. Pod naletima ne baš preterano jake košave, leteli su crepovi, cigle i delovi fasada u Makedonskoj, Čika Ljubinoj, Balkanskoj, Nušićevoj, Kosovskoj i Takovskoj ulici. Najstrašnije je bilo na uglu Kosovske i Takovske ulice gde je ceo zid zgrade pao na ulicu.

Prave betonske kiše padale su minulih dana po beogradskim ulicama. Pod naletima ne baš preterano jake košave, leteli su crepovi, cigle i delovi fasada u Makedonskoj, Čika Ljubinoj, Balkanskoj, Nušićevoj, Kosovskoj i Takovskoj ulici. Najstrašnije je bilo na uglu Kosovske i Takovske ulice gde je ceo zid zgrade pao na ulicu. Pravo je čudo da niko nije stradao. Vozač na čiji se automobil obrušio deo zida još ne može da veruje da je ostao živ.
Beograđani su, dakle, prošlih dana dobro prošli. Ali, hoće li sutra ili prekosutra biti iste sreće? Treba li da se mole Bogu i pale sveće svaki put kada se spremaju da krenu na pijacu? I napokon, ko će biti odgovoran kada jednoga dana zaista neko plati glavom nečiji nemar?
Obrušavanje oronulih fasada sa beogradskih zdanja, o kojima niko ne vodi računa, nastavlja se. „Ne znamo kome više da se obratimo“, izjavili su pre neki dan stanari iz Čika Ljubine 7. Rekoše još da sa fasade njihove zgrade svakih desetak dana „ponešto otpadne“. Tvrde da više od sto godina na njoj ništa nije popravljano. U „Gradskom stambenom“ rekli su da fasade nisu u njihovoj nadležnosti, isto su rekli i u Ministarstvu kulture, mada je pomenuta zgrada pod zaštitom ovog ministarstva. Ni opštinski ni gradski građevinski inspektori nisu izašli „na teren“, mada je njihova dužnost da, ukoliko postoji opasnost, stanarima nalože sanaciju.
Zakon o održavanju stambenih zgrada obavezuje vlasnike stanova da vode brigu o održavanju zgrade u kojoj žive, uključujući i fasade. Nadležni, ako ih uopšte ima kad je reč o ovoj temi – ne bi smeli da zatvaraju oči pred ovakvim slučajevima. Da li zaista neko treba da pogine na ulici da bi se neko prenuo iz kancelarijskog dremeža?
U Beogradu postoji čak 1.850 zgrada koje su na spisku za hitne intervencije. To je 1.850 potencijalnih nesreća. Gradska vlast mora da se suoči sa ovim problemom, jer građani u većini slučajeva nemaju para da sami sređuju fasade. Doduše, sve one skupštine stanara koje su se uključile u gradsku akciju „Popravimo zajedno“. Grad je pomogao sa 70 odsto ukupnih troškova. Gradonačelnik Nenad Bogdanović nedavno je rekao da „vlasnici stanova moraju da shvate da sređivanjem liftova, fasada ili krovova, zapravo podižu vrednost svojim stanovima“, i da je u pitanju samo „spremnost stanara da menjaju stare navike i da preuzmu odgovornost za svoje vlasništvo“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari