Foto FoNet Marko DragoslavićIspred Muzeja Nikole Tesle u Beogradu mogu se, gotovo svakodnevno, videti grupe zainteresovanih ljudi iz Srbije i iz celog sveta, kako čekaju da posete ostavštinu i urnu Nikole Tesle. Nijedan drugi muzej u Srbiji ne može da se pohvali tolikim interesovanjem za svoje eksponate.
Otkud tolika zainteresovanost baš za ovaj muzej? Jer u njemu nema nikakvih „zaslepljujućih“ sadržaja. Nema naracije prepotentnih kustosa. Nema ničega što može posmatrača da propagandno „bocne“ u oko. Ali oni, posebno stranci, hrle u ovo, slobodno se može reći, svetsko svetilište nauke i inženjerije.
O neverovatnim, velikim, naučno-inženjersko-vizionarskim delima koje je Nikola Tesla neštedimice darivao čovečanstvu, i bez kojih ono ne bi bilo ovakvo kakvo je danas, već je mnogo napisano i rečeno. NJih je svestan svako ko je uključio sijalicu, elektromotor, televizor, mobilni telefon, itd.

Sve ukazuje na to da samo epohalni Teslini pronalasci nisu glavni razlog za posete njegovom muzeju. Mnogi već govore da ljudi to čine i zato što žele da, posmatrajući izložene eksponate i urnu našeg velikana, osete bezmernu ljubav i empatiju koje su tokom celog života, prosto kiptele iz njega i tekle prema svakom čoveku i biću na planeti, i prema celom svemiru. I da taj proces nastavljaju da čine njegova izvorna dela i njegovi zemni ostaci.
Kako se društvo segregira sve više i više i borba za „moć i privilegije“ postaje sve žešća, bespoštednija i bestidnija, i što je sve teže naći utehu u veri, jer su i mnogi prvosveštenici obuzeti takvom borbom, ljudima su sve potrebniji ljubav i empatija okruženja. U to su nas uverili naši dukat-studenti i mladi koji su svojim nasmejanim, lepim, licima putujući peške i/ili biciklima od grada do grada i od sela do sela, obišli celu Srbiju i Centralnu Evropu i pri tom, kao stari ratari, „iz ruku“ rasejavali svoje tek stasalo semenje ljubavi i empatije za svakoga.
Tokom nekoliko meseci takvog davanja sebe – svima oko sebe, naši dukat-studenti su uspeli da oglodano i zaleđeno srpsko društvo „ozelene“ i svima udahnu nadu da predstoji bolji život u nekorumpiranoj, pravnoj i demokratskoj državi o kojoj građani sanjaju. Studenti su uspeli vrlo brzo da pokažu svima da se Srbija opasno ljulja, i institucionalno, i ekonomski pod olujnim udarima nezasitih kleptokrata, kriminalnih gangova i tzv. perača opljačkanog novca, tj. investitora.
Studentski roditelji, babe, dede i ostala rodbina „bumerskih godina“, kojima su dukat-studenti skinuli koprenu sa očiju, su se prenuli, oslobodili straha i počeli da svom podmlatku pomažu u preuzimanju kormila iz ruku neznalica, čije nerazvojno ponašanje diktiraju „dobronamerni marketing stručnjaci“ koji su, pored ostalog, pomogli da se zakuva i aktuelni „genocidni rat na Bliskom istoku“, a potom se otud preselili u Srbiju da za velike pare savetuju vlast koju su građani „uzeli na poćak“.
Jer je postalo jasno velikoj većini gađana da će aktuelni pohlepni sejači podela i generatori kriminala i pljačke, koji su se za vlast zalepili kao žvake za asfalt, ako ne budu sprečeni srpsku ekonomsku i institucijalnu olupinu nasukati na oštre vidljive i nevidljive hridi i potopiti je.
Tokom masovnih i brojnih mirnih protesta, počev od obrušavanja nadstrešnice do sada, dukat-studenti su od vlasti zahtevali profesionalnu istragu o tome kako je i zašto poginulo šesnaest nevinih ljudi pod nadstrešnicom tek renovirane i svečano otvorene novosadske železničke stanice? Vlasti su započele istragu i kao bajagi je sprovodile, jer im je bilo jasno da bi zakonom propisano postupanje istražnih organa otkrilo višemilionske koruptivne poslove koji su i uzrok tragedije, te ih dovelo do samog vrha aktuelnog kleptokratskog režima.
Zato su dukat-studenti na jednom od najmasovnijih građanskih protesta koji je ikada organizovan u Srbiji zatražili hitno raspisivanje prevremenih izbora, kako bi se sprečio nastavak nekontrolisanog i nepovratnog urušavanja države, kulture, nauke, školstva, poljoprivrede, domaće privredne inicijative, životne sredine i ekonomije.
Ali, nažalost, predstavnici vlasti se i dan-danas neprekidno uvijaju kao kišne gliste po ekranima televizora i na prvim stranicama tabloida, i otud sikću i prete studentima i građanima, huškajući neverovatno brojnu domaću i „uvezenu“ policiju i razne kriminalne skotove na dukat-studente tražeći da ih love i prebijaju po ulicama, haustorima i policijskim stanicama i da ih nedužne sprovode na preke sudove i u zatvore.
No naši dukat-studenti su pokazali do sada neviđenu čvrstinu, upornost, smislenost i žilavost, pa njihovom pokretu danas preko šezdeset posto građana ukazuje veliko poverenje, i svi osećaju da će dukat-studenatska lista na sledećim izborima biti dobitnička.
Zato aktuelni nosioci vlasti pokušavaju da na svaki mogući način odlože izbore, iako im je jasno da im više ništa ne može pomoći da opstanu na kormilu države, pa nastavljaju da kleptokratski troše državni novac: za „ekonomske programe za siromašne“; za izgradnju nepotrebnih „EXPO objekata i stadiona; za organizaciju kontramitinga sa ucenjenim i/ili plaćenim mitingašima koji ‘hoće Srbiju bez blokada i koji žele da rade i uče’; za izmišljanje i medijsko plasiranje afera; za nabaku „zvučnih topova“, suzavca, biber sprejova, blokadnih štitova, šlemova, policijskih automobila i goriva za njih; za dnevnice „raznih policajca-čuvara-negovatelja“ i ovalašćenih stanovnika „ćacilenda“; kao i za pokušaje da uz pomoć kupovine preskupog izraelskog oružja obezbede uticaj na „kreatore domaćeg info i TV neba“ radi potpunog gušenje nezavisnih medija.
Po svojoj skromnosti, snazi duha, kreativnosti, empatičnosti, ljubavi, razumevanju prirodnih procesa i nehalapljivosti, naši dukat-studenti podsećaju na Nikolu Teslu i mogu bez ustezanja, i bez osude od bilo koga, da svojoj izbornoj listi, kao sufiks, dodaju i ime tog našeg velikana.
Možda bi to dodatno pomoglo i građanima sveta da bolje razumeju suštinu i ciljeve njihove demokratske borbe i da ih podrže u prvim danima nakon izborne pobede.
Autor je redovni član Akademije inženjerskih nauka Srbije
Stavovi autora u rubrici Dijalog ne odražavaju nužno uređivačku politiku Danasa.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


