Velika Hoča je poznata po svom raznolikom kulturnom nasleđu, uključujući srpske pravoslavne crkve i manastire koji datiraju iz 13. veka, kule i nekoliko tradicionalnih kuća. Takođe ima jedinstven folklor, običaj i tradiciju, uključujući i kulturu vina. Putem promocije svog bogatog kulturnog nasleđa i slikovitog krajolika, selo Velika Hoča, kao deo opštine Orahovac, ima potencijal da se razvije u atraktivnu turističku destinaciju.


Skupština Kosova je u načelu usvojila Nacrt zakona o Velikoj Hoči. Podstaknut sam nedavnim konkretnim akcijama kosovskih vlasti na zaštiti i promociji lokaliteta verskog i kulturnog nasleđa na Kosovu.

Dopustite mi da objasnim zašto verujem da je zakon o velikoj Hoči važan za građane Kosova.

Predstavnici Saveta Evrope , UNESCO-a i UN su juna i jula 2006. godine posetili selo, kada su ti eksperti utvrdili da selo treba da dobije poseban status zaštite, sa glavnim ciljem da se zaštiti u celini i kao značajan kulturološki i istorijski lokalitet. To je kasnije formalizovano Aneksom V SPRS-a.

Krajnji cilj Nacrt zakona o Velikoj Hoči je da se obezbedi da ovo istaknuto nasleđe – koje nije samo od lokalnog nego i od međunarodnog značaja – očuva. Moramo osigurati da se ovaj krajolik i sredina ne ugroze intenzivnim i nekontrolisanim razvojem. Ovde je reč o kulturnom nasleđu na Kosovu, a ne o jednoj ili drugoj etničkoj grupi ili verskoj zajednici. Kao što je pre neki dan ministar kulture veoma razumno rekao: „Mi treba da gledamo na kulturno nasleđe kao nešto što nas spaja.“

Zakon takođe ima za cilj da približi stanovnike Velike Hoče donošenju odluka u vezi sa kulturnim nasleđem i ruralnim planiranjem u selu. To je uobičajena praksa demokratskih konsultacija u mnogim evropskim zemljama. Za ogromnu većinu odluka vlasti, opština i dalje ima najvišu vlast u selu kao što je to uvek bio slučaj. Jedina stvar koju nacrt zakona čini jeste da daje ograničeno ovlašćenje stanovnicima sela, u radu sa opštinom, u vezi sa određenim pitanjima koja se tiču zaštite i promocije verskog i kulturnog nasleđa i ruralnog planiranja. Mi nećemo stvoriti novu opštinsku vlast. U praksi, predstavnici sela i opština treba da sarađuju kroz Odbor Skupštine opštine u kome je takođe zastupljena Srpska pravoslavna crkva. Sprovođenje ovog zakona zahteva blisku saradnju između opštine i stanovnika sela i u krajnoj liniji će ojačati veze između njih, što je samo po sebi pozitivno.

Dopustite mi da budem jasan, Velika Hoča će ostati sastavni deo opštine Orahovac. Ovo selo ne može postati opština niti može imati nadležnosti koje pripadaju opštini. Važno je da se upamti da zakon utvrđuje kriterijume za formiranje novih opština i da Velika Hoča ne ispunjava uslove.

Nacrti zakona o Velikoj Hoči i o Istorijskom centru Prizrena, koji su ponovno predati Skupštini, veoma su važan deo preostalih zakona iz SPRS-a. Sprovođenje takvog zakonodavstva odražava širu konsolidaciju Kosova kao funkcionalne, savremene evropske države, i predstavlja znak napretka ka okončanju nadgledane nezavisnosti.

Svi ključni međunarodni partneri Kosova, uključujući EU i SAD, prepoznaju značaj oba zakona. Buduće generacije građana Kosova će ceniti značaj ovog rada bolje nego bilo ko zato što će oni biti u mogućnosti da nastave da uživaju u postojećem bogatom i raznovrsnom nasleđu na Kosovu.

Autor je Međunarodni civilni predstavnik (ICR) za sprovođenje plana Martija Ahtisarija na Kosovu

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari