Zlatna medalja za deklarativnu vjeru

Prema upravo objavljenim rezultatima istraživanja koje je proveo i protumačio američki sveučilišni profesor, sociolog religije Phil Zuckerman, Hrvatska je najreligioznija zajednica na svijetu.
Prema upravo objavljenim rezultatima istraživanja koje je proveo i protumačio američki sveučilišni profesor, sociolog religije Phil Zuckerman, Hrvatska je najreligioznija zajednica na svijetu. Istraživanje je relativno jednostavno pa stoga ne treba osobito sumnjati u njegovu vjerodostojnost. Autor je naprosto pregledao posljednje popise stanovništva u svjetskim državama i zbrojio postotke onih koji su se svrstali u rubrike „ateist“, „agnostik“, „nereligiozan“. Tako je nastala ta rang lista na kojoj je zlatni pehar izborila Hrvatska.
Na našem posljednjem popisu stanovništva 2001. godine tek 2,2 posto građana izjasnili su se kao ateisti. S minimalnim postocima ljudi koji se deklariraju kao nereligiozni, Hrvatskoj, prema Zuckermanu, trenutno konkuriraju Kuba, Dominikanska Republika i Kirgistan.
Bilo bi zanimljivo istražiti kako to da smo baš mi dobitnici svjetske medalje iz religioznosti, što to znači i što to govori o Hrvatskoj.
Što se Europe tiče, istraživanje Eurostata, koji je službeni autoritet za statistiku Europske Unije, utvrdilo je 2005. godine da 18 posto stanovništva svih 25 članica EU izrijekom ne vjeruje u boga ili drugu višu silu. Razlike među državama su velike, a dva pola na ljestvici religioznosti čine bogobojazna Malta sa 95 posto vjernika i sekularna Estonija sa samo 16 posto. Nakon Estonije, najviše nereligioznih živi u Češkoj (59 posto nereligioznih i skoro 9 posto koji su se odbili izjasniti).
Ateizam u SAD-u kreće se između 5 posto (prema Gallupu) i 10 posto (prema studiji BBC-ja).
Dakle, 2,2 posto nevjernika koji se kao takvi i deklariraju doista jest globalni rekord nad rekordima. Paradoksalno je, međutim, da na nedjeljne mise u Hrvatskoj, prema tvrdnjama samog klera, dolazi tek 15 do 20 posto onih koji ističu da su vjernici.
Jednih vjerojatno tamo nema jer svoju vjeru radije prakticiraju bez posredništva Crkve, koja u Hrvatskoj uglavnom radi na dva kolosijeka: kao biznis holding i kao politička stranka. Ali mnogih drugih na misama nema jer se kao katolici deklariraju isključivo zbog stanovitog atmosferskog pritiska koji proizlazi iz napadne veze države s Crkvom. Isticati da si katolik u Hrvatskoj je postalo konvencija i propusnica za društveno napredovanje. Eto odatle Hrvatskoj prvo mjesto u svjetskom poretku. Zlatna medalja deklarativnih katolika.