I Kurti navija da Vučić ne uvede sankcije Rusiji: Autorski tekst Zorana Ostojića 1Foto: Shutterstock/Fotosr52; EPA-EFE/GEORGI LICOVSKI

“Ako ne ispune svoje obaveze iz Ohridskog sporazuma, razmotrićemo vraćanje viza i Srbiji i Kosovu”, najnovija je pretnja izrečena iz usta francuskog predsednika Makrona. Ovu izjavu većina domaće javnosti vidi kao dokaz da je Srbija, odnosno Vučićeva administracija pod “pritiskom”. Verovatno to misli i Kurti, koji tek treba da se u nekim budućim izborima hvali kako je obezbedio ukidanje viza građanima Kosova. U Srbiji se takođa forsira narativ – zašto se opet izjednačavaju “obe strane, kad smo mi ispunili svoje obaveze, a Kurti nije”. Evo zašto.

U Aneksu sporazuma o putu normalizacije normalizacije odnosa između Srbije i Kosova, kako se zvanično zove taj dokument, ključan je ovaj stav: “Kosovo i Srbija se slažu da će sve tačke sprovoditi nezavisno jedan od drugog.” Dakle, svako ima svoje obaveze, a Zajednica opština sa srpskom većinom je obaveza Kosova. Čije ne ispunjavanje ne može biti opravdanje za “drugu stranu” da ne ispunjava svoje obaveze, već samo kazna za Kosovo. Jer na kraju tog sporazuma iz marta ove godine piše: “Kosovo i Srbija su primile k znanju da svako nepoštovanje svojih obaveza iz Sporazuma, ovog aneksa ili prethodnih sporazuma o dijalogu može imati direktne negativne posledice po njihove procese pristupanja EU i po pitanju finansijske pomoći koju dobijaju od EU.”

Ovo se bazira na stavu iz Ohridskog aneksa u kome piše: ”Strane primaju k znanju da će Sporazum i Aneks za implementaciju postati sastavni delovi odgovarajućih procesa pridruživanja Kosova i Srbije EU. Strane napominju da će EU posrednik odmah nakon usvajanja Sporazuma i ovog aneksa započeti proces izmena merila za Poglavlje 35 za Srbiju zbog obaveza koje proizilaze iz Sporazuma i ovog aneksa. Agenda kosovske Specijalne grupe za normalizaciju će podjednako odražavati nove obaveze koje ima Kosovo, a koje proizilaze iz Sporazuma i ovog aneksa. “

Dakle, svakoj “strani” (ta reč se koristi) i zasluge, nastavak EU integracija, ali i kazne. Što može biti i zaustavljanje stranih investicija, dakle bez novih radnih mesta. Ali i povlačenje stranih investicija, što znači gubitak radnih mesta. Ali i vraćanje viza, kao blaža mera od prethodne dve. Ali sa momentalnim uticajem na biračko telo “obe strane”.

Inače ohridski aneks iz marta odnosi se na primenu osnovnog Ugovora o normalizaciji koje su dve strane prihvatile (usmeno) u februaru ove godine u Briselu. Na isti način kao što su prihvatile i Aneks tog ugovora u Ohridu. Dakle, u skladu sa Bečkom konvencijom iz 1969.

Taj evropski plan, koji antievropski krugovi , a posebna proputinovska agentura u Srbiji i dalje zove nemačko-francuski plan, u stvari je kompromis 27 članica EU. Kompromis između onih koji Kosovo priznaju “de jure” i onih koji to, za sada, ne žele. Ali svi ga priznaju “de fakto” i traže od njega da formira ZSO.

Da bi Kosovo izbeglo “kaznene mere” moraće da formira ZSO. Ali očito kada sever Kosova stavi pod kontrolu. Jer ZSO u kojoj četiri severne opštine nisu u istom statusu kao ostalih šest očito nije bio plan Martija Ahtisarija. Inače on ne bi u svom Planu, za koji je dobio Nobelovu nagradu za mir, broj opština sa srpskom većinom sa tadašnjih pet (četiri na severu i Štrpce) povećao na 10. Ta buduća ZSO biće u skladu sa Ustavom Kosova, kako piše u Briselskom sporazumu iz 2013. I 2015. Mada se taj sporazum ne pominje eksplicitno u Ohridskom Aneksu evropskog kompromisa. Tamo piše: ”Da bi se primenio član 7, Kosovo odmah pokreće pregovore u okviru Dijaloga uz posredovanje EU o uspostavljanju specifičnih aranžmana i garancija za obezbeđivanje odgovarajućeg nivoa samoupravljanja za srpsku zajednicu na Kosovu, u skladu sa relevantnim prethodnim sporazumima iz dijaloga koje je utvrdio EU posrednik.”

A na šta se odnosi član 7 evropskog kompromisa, koga u Evropi još zovu i Osnovni ugovor? Opet bez pominjanja Briselskih sporazuma od pre deceniju. Prava nevećinskih zajednica na Kosovu “bi trebalo da budu zaštićena u skladu sa evropskom praksom, pravu na odgovarajući nivo samoupravljanja za srpsku zajednicu, mogućnosti direktne podrške i veze kosovskih Srba sa Vladom Srbije, kao i zaštitu za Srpsku pravoslavnu crkvu”.

Dakle, pred nama je ključna dilema. Da li će odustajanje “dve strane” od decenijskog briselskog sporazuma omogućiti status kvo na Kosovu do američkih izbora? Sa nadom da Bajden neće biti predsednik. Rat u Ukrajini će trajati mnogo duže.

A ko je odustao od tog davnog Brisela? Pa prvo Kosovo, jer nije formiralo ZSO. Pa Srbija povlačenjem Srba iz kosovskih institucija u četiri severne opštine. Jer je suština briselskih sporazuma bila upravo integracija četiri severne opštine u kosovske institucije u skladu sa R1244 SB UN koja ne poznaju nikakav drugačiji status severa od ostatka Kosova. Ni u Kumanovskom sporazumu, koji je bio uslov za R1244, a koji je ratifikovala Skupština Srbije, nema posebnog statusa severa Kosova. Mnogi na Zapadu smatraju i da je Srbija odustala od Briselskog sporazuma i bojkotom ponovljenih izbora za četiri severne opštine. I glasanje protiv članstva Kosova u Evropskom savetu je direktno kršenje Briselskog sporazuma. Uostalom, krajem prošle godine naši čelnici su više puta javno ponovili da je Briselski sporazum mrtav. Ali stanje se nije vratilo na 2013. kako je neko naivno mislio, već na ovo što sada imamo na severu.

I Kurti navija da Vučić ne uvede sankcije Rusiji: Autorski tekst Zorana Ostojića 2
Foto: FoNet/Milica Vučković

Ali zašto je Kurti dobio priliku da vodi “samostalnu i nezavisnu politiku i ignoriše zapadne pritiske”? Zato što su to lažni “pritisci” jer je on u stvari “marioneta Zapada” i suštini vodi njihovu politiku? Ili zato što Srbija nije uvela personalne sankcije nekim ruskim firmama i pojedincima?

Ako je prvo da odoleva pritiscima Zapada, znači da je njih uspeo da ubedi da budući ZSO ne može da bude Vučićev (Putinov) alat za destabilizuje regiona preko severa Kosova. I da pre formiranja ZSO sever mora da stavi pod kontrolu Vlade u Prištini.

Ili je (i) on marioneta Putina (kao što tvrdi Haradinaj)? I radi sve da do normalizacije sa Srbijom ne dođe, u skladu sa Putinovom zvaničnom politikom – ništa ne potpisujte oko Kosova dok mi ne pobedimo u Ukrajini, a posle ćemo mi da se sa Zapadom dogovorimo. Činjenica da je takva jasna poruka upućena Srbiji preko ruskog ambasadora u Beogradu, ne znači da nije upućena i Kurtiju. Kao najboljem učeniku, njegovog učitelja i moskovske marionete, zagovornika Velike, danas Prirodne Albanije Adema Demaćija. Jer članstvo S. Makedonije i Crne Gore u NATO-u, davno Grčke, snove o Velikoj Albaniji je konačno zatvorilo. Kao i Ahtisarijev Ustav Kosova koji to zabranjuje, što je u skladu sa R1244 SB UN koja garantuje teritorijalni integritet Albanije, Makedonije i Crne Gore. I koji ne može da se menja bez saglasnosti kosovskih Srba. Dakle od albanskog sveta nema ništa. Kao ni od srpskog, hrvatskog, mađarskog, bugarskog, ruskog… Osim u EU.

A ko može ponovo da dobije vize kojima Makron preti? Onaj koji će po treći put bojkotovati izbore na severu Kosova i time omogući alibi Kurtiju da još odlaže formiranje ZSO? Ili oni koji će se vratiti Briselskom sporazumu i povezati Srbe na severu sa većinom našeg naroda u ostalih šest opština? I tako ojačati srpski karakter Kosova kako je to zamislio Ahtisari. Čime bi Kurti bio stavljen pred svršen čin.

U svakom slučaju Kurti i većina javnosti u Srbija navija da Vučić još ne uvodi sankcije Rusiji. I većina onih sa Zapada, koji kao vrše pritisak, a javno govore da su to “očekivanja”. A usput mole boga da Srbija ne uvede sankcije Rusiji jer bi to otežalo priznanje Kosova od strane onih iz EU koji ga još nisu priznali. Pošto su sve te države Rusiji uvele svih 11 paketa sankcija i zdušno pomažu Ukrajinu u samoodbrani u skladu sa Poveljom UN.

Za one koji su protiv evropskih integracija Srbije, jer je to interes Moskve, Kosovo je samo izgovor. Od prošle godine to je takođe i ruska agresija na Ukrajinu. Po sistemu, čekaj da vidimo ko će da pobedi. Sutra će to biti BRIKS. Kao zamena za ODKB.

To ni Šešelju više nije opcija pošto se to raspalo. Samo gledajte.

Uz svest da i „strateško strpljenje ima granice“. Što je suština Makronove poruke.

Stavovi autora u rubrici Dijalog ne odražavaju nužno uređivačku politiku Danasa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari