Covid 19: Niko nije siguran dok svi nisu zaštićeni 1Foto: EPA-EFE/EDVARD MOLNAR

– No, sa širenjem virusa COVID 19, ionako teška situacija u kojoj se nalaze, postaje još teža i zahteva hitnu akciju odgovornih – lokalnih i međunarodnih aktera – te solidarnost svih nas, navodi se.

Dodaje se da je vanredno stanje, koje je danas na snazi i u mnogim zemljama regije, poluga za održavanje i učvršćivanje društvenih nejednakosti, i nažalost već služi kao okidač daljnje stigmatizacije i represije prema najnezaštićenijima među nama. No, ova vanredna situacija, ističe se u pismu Transbalkanske solidarnosti, ne sme da bude izgovor za nastavak politika isključivanja, zatvaranja i proterivanja, patnje i stradanja.

– Strah za vlastiti život i živote drugih oko nas s kojim se suočavamo ovih dana, za mnoge je svakodnevica u kojoj dugo obitavaju. Neizvesnost današnjice usmerava nas na radikalno preispitivanje sistema koji nas automatizmom geopolitičkih, rasnih i klasnih podela, deli i rangira, proizvodeći u svojoj obesti suvišne i nepoželjne širom sveta, pa i u našim zemljama. U tim uslovima nam ne preostaje drugo nego da zahtevamo ukidanje nametnutih razlika baziranih na društvenom i državljanskom statusu – napominje se u tom pismu.

Stoga, naglašava se, pozivamo na ukidanje službenih i neslužbenih diskriminacijskih i dehumanizacijskih praksi, prestanak nasilja na granicama te na legalizaciju svih egzistencija, na zatvaranje svih oblika detencijskih i sabirnih centara koji ograničavaju slobodu kretanja i ne osiguravaju temeljne čovječne i higijenske uslove.

– Kao pojedinci i pojedinke pozivamo na afirmaciju vrijednosti jednakosti i slobode, apelirajući na činove brižnosti i solidarnosti. Istovremeno, kao oblik hitnih mera, od vlada država članica Evropske unije, država u regionu i svih nadležnih institucija i organizacija, zahtevamo da sve koji su prisiljeni živeti na ulici, u improviziranim objektima bez minimalnih sanitarnih uvjeta, ili u neadekvatnim kolektivnim objektima, organizovano omoguće smeštaj u humanim, sigurnim i sanitarnim uslovima. Zahtevamo da se za sve osiguraju adekvatni uslovi za život i zdravlje te da se u tu svrhu bez odlaganja prenamene javni, turistički i drugi (prazni privatni) obekti. U jeku pandemije, primjereno zbrinjavanje svih ugroženih trebalo bi biti prioritet svake odgovorne javne politike i svih odgovornih država – zaključuje se u pismu Transbalkanske solidarnosti.

U tom smislu, podsjećamo da posebnu odgovornost prema izbjeglicama i drugim migrantima “zaglavljenim” u našim zemljama ima Europska unija i posebice Europska komisija koja ih ne birajući sredstva, ni cijenu – što otvoreno pokazaju svojim djelovanjem na grčko-turskoj i drugim granicama –  želi zadržati izvan svoje teritorije.

Tražimo da se u okviru mjera koje predviđaju i organiziraju lokalne i državne vlasti, kao i međunarodne organizacije poput IOM-a i njihovih partnera koji su u nekim državama u regiji preuzeli vodeću ulogu u radu s izbjeglicama i migrantima, po hitnom postupku organiziraju i aktiviraju mobilni timovi koji bi donosili vodu i hranu, sredstva za dezinfekciju i higijenu, svim ljudima kojima je to potrebno, a koji žive izvan kampova. U ovaj proces treba da se  uključe građani i građanke, bez ograničenja i na dobrovoljnoj osnovi, a u skladu sa preporukama zdravstvenih stručnjaka i epidemiologinja.

Građane i građanke te domaće i međunarodne volontere, koji su prisutni u regiji i koji žele na bilo koji način pomoći, pozivamo da poštuju uputstva zdravstvenih stručnjakinja i epidemiologa te tako smanje mogućnost izlaganja riziku sebe i ljudi kojima se pomaže. Pozivamo sve da surađuju i koordiniraju svoj rad, jer samo tako možemo suzbiti pandemiju straha i umanjiti ozbiljne rizike za najnezaštićenije među nama.

Također, tražimo da se ljudima koji već žive u sabirnim centrima širom regije, omogući adekvatna zaštita i kvalitetna prehrana, kao i higijenski uslovi za dostojanstven boravak. Među njima su mnogi koji spadaju u ugrožene kategorije, kao što su hronični bolesnici ili osobe sa oslabljenim imunitetom, i potrebna im je pojačana briga. Sabirni centri u BiH, kojima upravlja IOM, su vjerovatno u najgorem stanju i ispod svakog nivoa dostojanstva. Većina ih je prenapučena, bez adekvatnih uslova za  redovno održavanje higijene, redovno snabdijevanje toplom i ispravnom vodom za piće, osnovnim sredstvima za higijenu i dezinfekciju. Ne samo u uslovima pandemije, odgovorni bi morali omogućiti pristup ovim osnovnim resursima.

Tražimo da se uključe svi koji imaju mogućnost i obaveze: UN-ove agencije i njihovi partneri, naročito IOM koji ima najviše ovlasti, te Lekari bez granica, međunarodni Crveni križ i njihova lokalna povjerenstva, Dansko vijeće za izbjeglice, Merhamet, Caritas i sve druge organizacije i grupe koje su inače uključene u zbrinjavanje ljudi u pokretu.

Konačno, zahtijevamo da se svim ljudima bez razlike omogući neometan pristup zdravstvenom sistemu, te da se i one koji su u pokretu – izbjeglice i migrante – tretira bez diskriminacije. Zahtijevamo da se u okviru mjera zaštite stanovništva predvide i konkretne mjere njihove zaštite. Zahtijevamo da im se omogući pristup informacijama, na jezicima koje razumiju, kako o tome šta je ovaj virus i kako djeluje u lokalnom mikrokontekstu, tako o načinima prenosa i načinima kako se zaštititi. U uslovima borbe protiv pandemije izostavljanje jednog dela populacije od mera zaštite anulira sve napore da se širenje zaustavi.

Naše su vlade i zakonski obavezne osigurati uvjete za takvo postupanje budući da se u slučaju liječenja i prevencije COVID-19 radi o hitnoj medicinskoj pomoći. Zato zahtevamo također, da vlasti omoguće redovan besplatan medicinski tretman za sve, a posebno u slučaju zaraze virusom ili sumnje na zarazu. Ova situacija istovremeno zahtijeva oprez i otvorenost te nas poziva na organiziranu podršku izbjeglicama, migrantima i drugim skupinama u riziku. Na to nas obvezuje elementarna čovječnost, pa i temeljna javnozdravstvena logika jer niko nije bezbedan dok svi nisu bezbedni!

Podržite nas članstvom u Klubu čitalaca Danasa

U vreme opšte tabloidizacije, senzacionalizma i komercijalizacije medija, duže od dve decenije istrajavamo na principima profesionalnog i etičkog novinarstva. Bili smo zabranjivani i prozivani, nijedna vlast nije bila blagonaklona prema kritici, ali nas ništa nije sprečilo da vas svakodnevno objektivno informišemo. Zato želimo da se oslonimo na vas.

Članstvom u Klubu čitalaca Danasa za 799 dinara mesečno pomažete nam da ostanemo samostalni i dosledni novinarstvu u kakvo verujemo, a vi na mejl svako veče dobijate PDF sutrašnjeg broja Danas.