Nemački model kao uzor 1

Od 2013. godine Vlada Savezne Republike Nemačke investirala je 6,4 miliona evra kao vid podrške reformi srednjeg stručnog obrazovanja u Srbiji.

Kroz projekat, koji u saradnji sa Ministarstvom prosvete, nauke i tehnološkog razvoja realizuje GIZ, razvijen je obrazovni model čija je glavna karakteristika bliska saradnja između škola i kompanija u oblasti obrazovanja mladih. Na početku implementacije, 2014. godine, kroz projekat „Reforma srednjeg stručnog obrazovanja u Srbiji“ modernizovana su tri obrazovna profila, a podršku za školovanje učenika u tim profilima dobilo je osam škola.

Sada podržavamo 52 srednje stručne škole koje imaju jedan, ili više, obrazovnih profila po dualnom modelu. Svih šest obrazovnih profila modernizovanih uz podršku projekta: bravar-zavarivač, električar, industrijski mehaničar, modni krojač, mehaničar motornih vozila i elektromonter mreže i postrojenja; imaju veliki potencijal za zapošljavanje. U tim profilima trenutno se školuje 2.750 učenika, oko 80 odsto kadrova odgovornih za kreiranje i implementaciju dualnog modela prošlo je obuke kako bi mogli da realizuju modernizovane sadržaje nastave i učenja (direktori škola, nastavnici, instruktori).

U poređenju sa tzv. tradicionalnim obrazovnim profilima, učenici u modernizovanim profilima koji se realizuju po dualnom modelu mogu da steknu sveobuhvatne kompetencije, a imaju i više prakse, prvenstveno u kompanijama. U školi đaci stiču opšte obrazovanje i stručna teorijska znanja, a prolaze i osnovnu praktičnu obuku – jedan dan nedeljno, tokom prve godine školovanja, dok učenje kroz rad u kompanijama počinje od druge godine školovanja kada učenici u pogonima provode dva dana nedeljno, a u trećoj godini tri dana.

Sa učenicima rade instruktori koji koordiniraju njihovo angažovanje, kako bi naučili što više i upoznali različite oblasti rada. Obavezna finansijska naknada za učenje kroz rad koja će biti uvedena od sledeće školske godine predstavlja još jednu razliku u odnosu na tradicionalni sistem. Projekat trenutno sarađuje sa oko 200 kompanija, koje primaju učenike 2. i 3. razreda.

Pri izradi modela dualnog obrazovanja za Srbiju uzeta su u obzir iskustva Nemačke, Austrije i Švajcarske, zemalja koje se mogu pohvaliti dugom tradicijom u dualnom obrazovanju. Konkretno u Nemačkoj, dualno obrazovanje za veliki broj mladih predstavlja put koji omogućava lak prelaz iz sveta obrazovanja u svet rada. Izraženo u procentima 51,4 odsto stanovništva upiše dualno stručno obrazovanje a školovanje završi 90 odsto upisanih.

Podaci dalje govore da je u ovom trenutku registrovano 1,3 miliona polaznika dualnog obrazovanja u 326 priznatih zanimanja za obuku. Utvrđeno je, takođe, da bliska saradnja između škola i kompanija podiže nivo motivacije za učenje, pruža veću sigurnost pri zapošljavanju i smatra se jednim od glavnih razloga za nisku stopu nezaposlenosti mladih u Nemačkoj. Najveća razlika između dva sistema je što u Nemačkoj mladi koji ulaze u dualno obrazovanje postaju zaposleni kompanije (apprentices) za period u kome se odvija njihova obuka i za to primaju platu koja se razlikuje od sektora do sektora. U Srbiji, međutim, mladi koji upišu dualno obrazovanje ostaju učenici srednjih stručnih škola i obavljaju učenje kroz rad za šta dobijaju finansijsku naknadu.

Zakon, kojim bi trebalo da se obezbedi uspešna i održiva realizacija dualnog obrazovanja u Srbiji, stupiće na snagu od školske 2019/20. godine. Treba naglasiti da se mnogi aspekti, koje Zakon reguliše, oslanjaju na iskustva stečena tokom realizacije projekta „Reforma srednjeg stručnog obrazovanja“. Ipak, najvidljiviji rezultat jeste zapošljavanje učenika koji su se školovali po modelu dualnog obrazovanja. Ilustracije radi, od 312 učenika koji su školovanje završili u periodu od 2016. do 2018. godine, njih 204 je u roku od šest meseci od završenog školovanja zasnovalo radni odnos, od toga 65 odsto u kompaniji gde su obavljali praksu.

Autorka je vođa GIZ Projekta „Reforma srednjeg stručnog obrazovanja“

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari