Sonja Rakočević (1973-2021): Odlazak lekarke bez granica 1

U manastiru Svetog Dimitrija u Sušici kod Gračanice u subotu, trećeg dana Božića biće sahranjena Sonja Račkočević, jedan od malobrojnih pedijatara koji su ostali na Kosovu i Metohiji da leče ne samo male pacijente, za koje su se školovali već i svu „veliku decu“ kojima je lekarska pomoć bila potrebna.

Ona je bila „lek“, uteha i prijatelj ne samo onima na KiM koje lečila, nego i za sve kolege i prijatelje njenog supruga Živojina Rakoćevića, novinara, pesnika, pisca, upravnika Doma kulture Gračnica. Sve nas je „usvojila“, podržavala i hrabrila kao „stari iskušenik i ratnik“, kako Živojin voli da kaže za one koji se ostali na KiM i koji se bore za normalan život Srba u južnoj pokrajini.

Sonja nije izdržala višenedeljnu bitku sa posledicama virusa korona od kog je mesecima neumorno lečila pacijente u centralnom delu KiM.

Preminula je prvog dana Božića u beogradskog bolnici „Dr Dragiša Mišović“.

Opelo u manastiru u Sušici služiće joj episkop raško-prizrenski Teodosije (Šibalić) sa sveštenstvom i monaštvom.

Sonja Rakočević bila je rodom sa KiM i na njemu je provela gotovo ceo svoj životni krug. Školovala se u rodnoj Kosovskoj Kamenici, Leskovcu, Prištini, gde je završila Medicinski fakultet, a potom i specijalizacije na dečijim klinikama u Beogradu i Italiji.

Da virus nije bio fatalan, očekivalo ju je još jedno usavršavanje u Beogradu.

Bila je lekar Kliničko-bolničkog centra Priština, na odeljenju pedijatrije u Lapljem Selu, a pre toga je radila u Opštoj bolnici u Sremskoj Mitrovici i Domu zdravlja Gračanica.

Zajedno sa kolegama Irinom Petrović i Zvonkom Staševićem bila je deo lekarske ekipe „Sveti Jovan Milostivi“, koja više od dve decenije kao srpska varijanta „Lekara bez granica“ brine o starima i bolesnima u izolovanim srpskim sredinama u južnoj pokrajini.

Sa italijanskom lekarskom organizacijom „Prijatelji Dečana“ pomagala je i da deca sa KiM odlaze na lečenje u Italiju.

Sa porodicom je živela u Gračanici, iz koje se starala i o domovima zdravlja i drugim preostalim medicinskim ustanovama u srpskim enklavama na KiM.

Deo njenog studentskog života i venčanje sa Živojinom Rakočevićem našli su se u knjizi profesorke Mitre Reljić „S dušom na gotovs“, u kojoj su opisani svi najvažniji događaji iz života Srba koji su ostali u Prištini u najstrašnijim danima protektorata UN na KiM od 1999. do pogroma 2004. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari