Svi zadovoljni švajcarskim modelom za penzije 1Foto: EPA-EFE KOCA SULEJMANOVIC

Najava ministra finansija Siniše Malog da su najbliži švajcarskom modelu indeksiranja penzija i to 50 odsto u skladu sa inflacijom, a 50 odsto u skladu sa rastom plata, naišla je na odobravanje i penzionera i stručne javnosti, naravno ako ovaj model bude i usvojen.

Naime, sve do 2006. godine ova formula je primenjivana u Srbiji, da bi, prema tvrdnjama Fiskalnog saveta, na insistiranje Svetske banke on bio promenjen tako da se penzije usklađuju samo sa rastom cena. Od 2010. formula je promenjena na usklađivanje sa cenama i delom rasta BDP-a preko četiri odsto.

Od 2014. godine i zakona o privremenom umanjenju penzija usklađivanje penzija je faktički suspendovano, a Vlada je odobravala povećanja penzija na osnovu svojih procena što je izazvalo negodovanje penzionera s obzirom da nisu mogli ni da pretpostave da li će im penzije i koliko rasti naredne godine.

Konačno, u 2018. godini je promenom zakona o PIO ukinuto usklađivanje penzija po formuli, već je u zakonu uvedena odredba da se penzije usklađuju na osnovu fiskalnih mogućnosti, što je ocenjeno kao povećanje diskrecionih ovlašćenja Vlade, a kritikovano i od domaće stručne javnosti, ali i od međunarodnih finansijskih institucija. Iz vlasti su obećali da je to samo za ovu godinu, a da će već za 2020. naći odgovarajuću formulu za indeksiranje penzija.

Ono što je ministar Mali najavio, osim što je ranije prilično uspešno korišćeno, takođe je i jedno od pet predloženih rešenja za usklađivanje penzija koje je ponudio Fiskalni savet u februaru ove godine.

Udruženja i sindikati penzionera su raspravljali o ovim predlozima i odlučili da im najviše odgovaraju dva modela. Jedan od njih je upravo ovaj koji je predložio ministar finansija, a drugi je usklađivanje penzija 40 odsto sa inflacijom, a 60 odsto sa rastom zarada koji je nešto izdašniji prema prema penzionerima.

Nikola Altiparmakov, član Fiskalnog saveta, ocenjuje u izjavi za Danas da bi usvajanje švajcarske formule bilo odlično rešenje.

„S jedne strane, ovo rešenje je ekonomski održivo i ne bi predstavljalo finansijsku pretnju za budžet u narednim godinama. S druge strane, pružila bi penzionerima predvidivost i povećanje životnog standarda, jer penzije ne samo da bi pratile inflaciju nego bi i dodatno došlo do realnog rasta penzija u skladu sa privrednim mogućnostima. Konkretno, ako bi se formula usvojila na jesen kako se najavljuje, to bi značilo povećanje penzija između pet i šest procenata do kraja godine“, objašnjava Altiparmakov.

Penzioneri napominju da je taj model upravo jedan od onih o kojima u oni raspravljali i koji im je prihvatljiv.

Mihailo Radović, predsednik Udruženja sindikata penzionera Srbije, podseća da je usklađivanje penzija suspendovano zakonom o smanjenju penzija, koje su posle povećavane „na kašičicu, koliko su mislili da treba“.

„Ipak su shvatili da je potrebna izvesnost. Čim postoji formula ljudi znaju šta će i koliko dobiti. Ova formula je prihvatljiva, ali sumnjam da će biti primenjena u septembru. Iskustvo mi kaže da će to odugovlačiti do sledeće godine i da će stupiti na snagu od januara“, kaže Radović dodajući da će oni tražiti i da se o tome raspravlja i na Socioekonomskom savetu, ali da na njemu prisustvuju i predstavnici reprezentativnih sindikata penzionera.

Milan Grabundžija, predsednik Sindikata penzionera Nezavisnost, ističe da je ono što je Mali predložio i jedan od predloga penzionera, ali da će oni insistirati na zaštitnim klauzulama u zakonu.

„Mi ćemo tražiti da ukoliko prosečna penzija padne ispod 60 odsto prosečne plate i ako masa penzija padne ispod 9,5 odsto BDP-a, da bude vanredno usklađivanje penzija“, poručio je Grabundžija.

Prema analizi Fiskalnog saveta iz februara, gledano poslednjih deset godina prosečan godišnji rast penzija sa ovom formulom iznosio bi 6,3 odsto. U slučaju formule prema kojoj se penzije usklađuju 40 odsto sa inflacijom, a 60 odsto sa rastom plata prosečan godišnji rast iznosio bi 6,4 odsto. Nešto izdašnija u prethodnoj deceniji bila je formula usklađivanja sa inflacijom plus 50 odsto rasta BDP-a i inflacija plus rast BDP-a preko dva odsto koje su davale 6,6 odsto godišnji rast penzija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari