Dragoljub Draža Petrović kolumnaFoto: Radenko Topalović

Jedan od vodećih svetskih epidemiologa Ričard Hačet izjavio je da je korona virus „nešto najstrašnije sa čim se susreo u karijeri“.

„Ono što je najopasnije kod ovog virusa jeste kombinacija infekcije i broja slučajeva koji mogu da vode ka ozbiljnim bolestima ili čak smrtnim ishodima. A to nismo imali još od 1918. godine i španske groznice. Ovaj virus ima potencijal da postane globalna pandemija i ovaj virus nam je već pokazao da može biti ubitačniji od običnog, sezonskog gripa“, rekao je Hačet u utorak.

Jedan od vodećih srpskih specijalista pedijatrije sa supspecijalizacijom iz pulmologije i alergologije Branimir Nestorović istog dana je izjavio da Srbi ima lavovsku genetiku, da su neki Srbi preležali korona virus a da toga nisu ni svesni, da su Italijani umirali od španske groznice ko nenormalni, da žene blagodareći estrogenu mogu da idu u šoping u Italiju, a par dana ranije da je u pitanju “najsmešniji virus na svetu”.

– Hačet lupa gluposti! – falilo je još samo da jedan od vodećih srpskih specijalista pedijatrije sa supspecijalizacijom iz pulmologije i alergologije opiše izjavu jednog od vodećih svetskih epidemiologa, jerbo je dr Branimir Nestorović postao ovlašćeni državni stend ap koroničar, što je varijanta stend ap komičara koji priča viceve o korona virusu.

Tako da Srbi imaju veće šanse da riknu od smeha nego od korone, jerbo je takva strategija naše vlade.

– Vidite, recimo – očekuje se da ovih dana doktor Branimir N. razradi državnu strategiju – “u svetskoj istoriji zabeleženo je samo nekoliko slučajeva umiranja od smeha. Na primer, grčki slikar Zeuksid je u 5. veku p. n. e. bio prvi zabeleženi slučaj smrti od smeha. Navodno je neprivlačna žena naručila sliku Afrodite od Zeuksida, načinjenu prema njoj. Kad je video ružnu Afroditu koju je naslikao, Zeuksid je umro od smeha. Od tog vremena do danas možda je jedva 10 ljudi umrlo od smeha, uglavnom srčanih bolesnika” – reći će jedan od vodećih srpskih specijalista pedijatrije sa supspecijalizacijom iz pulmologije i alergologije koji trenutno supspecijalizira smišljanja ubitačnih fora o koroni.

Tako da je i prvi sastanak međuvladinog tela za borbu protiv korone počeo veselo.

– Je l’ znate šta kaže Zemunac kad sretne korona virus? – pitao je dr Branimir na početku sastanka.- Ne znamo! – rekli su ostali.
– Kaže: “Brate, šta se širiš?” – kresnuo je dr Branimir vic posle kog je brujala Vlada Srbije.
– A je l’ znate zašto je dobro što je korona virus kineski? – nastavio je dr Branimir N.
– Nemamo pojma! – rekli su ostali.
– Pa, bolje da je virus kineski, zamislite da je original! – poentirao je dr Branimir N.

Dr Branimir N. nije međutim izabrao strategiju državnog zajebanta bez veze – još u filmu “Variola vera” dokazano je da je najsimpatičniji lik te zaraze bio dr Grujić, koji je ceo film jurio medicinske sestre po karantinu, zezao uplašenog partijskog direktora klinike, igrao karte sa Borom Triperašem i na kraju preživeo velike boginje, u opkladu, za bocu viskija.

Dr Grujić je bio potkazivač tadašnjeg jugoslovenskog komunističkog sistema oličenog u direktoru klinike, plašljivom partijskom funkcioneru, koji se zaključao u kancelariju i ne izlazi napolje, po cenu da ga zaborave kelneri u skupštinskom klubu. NJemu Grujić izgovara istorijski monolog: “Pi*kin dime, izlazi napolje…” – sa danas često citiranom razlikom između ženskog polnog organa i karakterne osobine.

Dr Branimir N., međutim, dobrovoljno ogoljava srpski aktuelni sistem, gde narod treba zabavljati dok god se može i dok god se diše, pa je njegova karijera stend ap koroničara i počela na zvaničnoj državnoj konferenciji za štampu gde je pokušao da kokne čak i predsednika, koji se smejao skoro ko grčki slikar Zeuksid, u 5. veku pre nove ere.

Samo koji dan kasnije i predsednik je krenuo u žanr stend ap koronizam, kada je objasnio da će se testirati na korona virus jedino ako N1 dvaput reprizira dokumentarac Slaviše Lekića “Vladalac”, o kome su državni zvaničnici pričali mnogo gore nego o koroni, pa cenjeni publikum može da zaključi da su najgori svetski virusi Šolak i Đilas. Za koje će svet tek da sazna kad počnu da se šire po zemaljskoj kugli i napadaju pošten svet.

Ne samo to: predsednik je – doktor Branimirovim tragom – umirio narod rečima da 25 puta više ljudi u svetu umre od ujeda komarca nego od korone, mada svetske statistike ukazuju da ljudi umiru i od posledica proliva, zatim od posledica nepravilnog rukovanja kosilicom za travu, pa onda od pravljenja selfija sa litice, tokom seksa utroje, od pada nadgrobnog spomenika na glavu tokom tuđe sahrane, od skoka neispravnim padobranom sa Ajfelovog tornja, od eksplozije ekspres lonca tokom kuvanja škembića, kao i od udarca groma tokom fudbalske utakmice, koja je jednom, negde u Africi, pobila ceo fudbalski tim.

Da dr Branimir N., na primer, dobije zadatak da narodu objasni kako ne treba brinuti zbog povećanog broja smrti tokom pravljenja selfija, iskoristio bi podatke Časopisa za porodičnu medicinu i osnovnu negu, koje je objavila i Nacionalna medicinska biblioteka u SAD, koji kažu da se najveći broj nesreća i smrtnih slučajeva zbog selfija događa u Indiji, za kojom slede Rusija, Sjedinjene Države i Pakistan. I da su šanse da poginete tokom snimanja selfija znatno opadaju do trenutka kada napunite 30. Malo preko tri četvrtine poginulih prilikom snimanja selfija su muškarci.

– Što će reći, šanse da poginete u Srbiji, prema svetskim statistikama, zbog snimanja selfija su skoro nikakve! Ako ste žena, slobodno pravite selfije sa visokih stena, male su šanse da se strmopizdite u provaliju, a ako imate više od 30 godina, slobodno pravite selfi sa simsa 23. sprata Beograđanke, neće vam biti ništa – objasnio bi dr Branimir N. na državnoj konferenciji za štampu povodom epidemije pogibija zbog selfija.

Tako da bi humoristička emisija dr Branimira Nestorovića trebalo da se zove “24 minuta bez korona virusa” i u njoj bi se svi slatko smejali. Dok ne bi riknuli. Od smeha, naravno.

(tekst objavljen u maju 2020. godine u magazinu Nedeljnik, kada se pojavio dr Nestorović)

Stavovi autora u rubrici Dijalog ne odražavaju nužno uređivačku politiku Danasa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari