Pre 68 godina na levoj obali Save počela je izgradnja Novog Beograda. Na taj deo grada gleda se potcenjivački kada je reč o njegovom izgledu. Podsmešljivo se naziva „velikom spavaonicom“ i o njemu se priča kao o sivom, jednoličnom i neuglednom naselju u kome se „lako može zalutati a nema se šta lepo videti“.

P { margin-bottom: 0.21cm; }

Pri tome u potpunosti se zanemaruje činjenica da izgradnja Novog Beograda predstavlja grandiozan čin omladinskih radnih brigada i trudbenika koji su na močvarnom području 1948. godine počeli svoje neimarsko delo, izgradnju velikog i modernog grada. Novi Beograd je u urbanističkom smislu građen planski i namenski. Cilj je bio da se što većem broju ljudi obezbedi krov nad glavom. Na taj način je stvoren dom za 217.000 stanovnika koliko sada živi u njemu i svakog dana doprinosi funkcionisanju Beograda. Drugim rečima da nema „velike spavaonice“, ne bi bilo ni normalnog života čitavog „belog grada“. Arhitektura Novog Beograda je funkcionalna a njegovi graditelji su uspešno obavili zadati posao, proširenje grada i podizanje modernih građevina.

Veoma često smo nepravedni prema Novom Beogradu kritikujući ga zbog „nedostatka lepote“ pri tome zaboravljajući da potpuno istovetna predgrađa postoje u svim velikim metropolama u razvijenim zemljama Evrope i sveta. Štaviše svako ko je prošao kroz predgrađa nekih od tih metropola sa pravom može da konstatuje da je Novi Beograd „pravi lepotan“ u odnosu na te krajeve. Isto tako apsolutno nije tačno da na Novom Beogradu nema šta da se vidi kada je reč o arhitekturi. Zgrada nekadašnjeg Saveznog izvršnog veća je grandiozna palata. Svako ko je jednom prošao pored nje ili imao priliku da uđe u zgradu uverio se u to. U današnje vreme još uvek se niko nije usudio da ponovi takav građevinski poduhvat, što dovoljno govori o zahtevnosti i ceni tog posla. Centar „Sava“ je takođe jedna od zgrada koja pleni svojom veličinom i izgledom, a i dan-danas je stecište svih važnijih društvenih zbivanja u gradu. Novobeogradski soliteri građeni u takozvanom „socrealističkom“ stilu predstavljaju „manekene“ za višespratnice koje se podižu danas. O kvalitetu gradnje da i ne govorimo jer se o tom segmentu ranije vodilo više računa nego sada kada je imperativ izgraditi jeftino a prodati što skuplje. I na kraju ako nešto „štrči“ na Novom Beogradu, onda su to sterilne poslovne staklene zgrade i šoping-molovi kojima je jedini cilj da polažu moć multinacionalnih kompanija i domaćeg krupnog kapitala. Ono što svakako treba naglasiti jeste to da Novi Beograd nije najlepši grad na svetu, ali njegovim žiteljima se ne može uskrati pravo da se ponose kako njegovim izgledom tako i istorijom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari