Ko je pucao u Kijevu? Dogovoreno je već ranije da su to bile snage pod kontrolom svrgnutog predsednika Viktora Janukoviča. Onda se prošle nedelje pojavio na jutjubu snimak koji se ne uklapa u takvo viđenje.

Urmas Paet, šef diplomatije Estonije, poverio je u telefonskom razgovoru visokoj predstavnici EU Ketrin Ešton da su pucali po svoj prilici oni drugi i da nova vlast u Kijevu ne želi da sprovede istragu. Eštonova u razgovoru nije pokazala da je iznenađena.

Paet je potom potvrdio autentičnost razgovora. Vest nije odjeknula u zapadnim prestonicama, niti u zapadnim medijima. Surova logika mogla bi da glasi da više nije važno ko je prvi počeo. Uglavnom, Zapad ima svoju agendu u Ukrajini koju treba sprovesti. Kao i Rusija. Imaju li zaista?

Šta da se radi sa državom koja je, očigledno, u potpunom rasulu. Podeljena po nacionalnim šavovima, deo administracije okrenut Rusiji, drugi Evropi. U priči o „narodnoj revoluciji“ bitna je i činjenica da se deo Janukovičevog državnog aparata jednostavno preko noći prestrojio na suprotnu stranu, ili strane. Ne da podrži „narodnu revoluciju“, već da sačuva svoje privilegije.

U Kninu su bile Knindže, na Krim su otišle Krimdže, nekakvi četnici koji bi da pomognu Rusima. Za sada nema rata, pa bar mogu da se dobro zabave sa braćom kozacima. Ako ne daj Bože rat izbije, mogli bi da se pitamo šta će tamo Krimdže, kao što se pitamo šta traže građani Srbije u Siriji.

U zvaničnom Beogradu vlada pragmatičan duh povodom svega, pa nikom ne pada na pamet da se meša. Srbija se nije uzbudila ni zbog Putinovog poređenja Krima i Kosova. Da Srbija već nije dovoljno učinila na, recimo to tako, evropskom rešenju problema s Prištinom, mogla bi da se ljuti na ruskog predsednika. Ali, to što je Putin rekao, svako tumači na svoj način.

Oficijelno je ambasador Čepurin poređenje već protumačio kao Putinovo ukazivanje na politiku dvostrukih aršina Zapada – odvajanjem Kosova Zapad je prihvatio urušavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije, dok za Krim i Ukrajinu to ne važi. Istovremeno, razumno je postaviti pitanje da li bi se Moskva zarad Krima odrekla tesnih veza sa čitavom Ukrajinom.

Njujork tajms Putina objašnjavao iz svog ugla, a na osnovu ocena Obamine administracije: zbog zločina učinjenih nad kosovskim Albancima, Srbija je izgubila legitimitet na Kosovu. Ukrajina, pak, osim što je ukinula ruski jezik, nije posegla za drastičnijim merama, pa Putin nema pravo da otcepljuje Krim. Tako Amerikanci.

A želi li Putin stvarno da otcepljuje Krim? Sada ne izgleda tako. Akcije na Krimu više liče na mere predostrožnosti. To je i Kisindžer objasnio – Ukrajina za Rusiju nije tamo neko inostranstvo. Hoće li Zapad da se konfrontira sa Rusijom? Ni to sada ne izgleda tako. Međutim, za Ukrajinu se rešenje ne nazire, a protok vremena smanjuje šanse da to rešenje bude racionalno.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari