Mali Šengen i velika uzbuna

Ostavite komentar


  1. Jel to Rusija 2 sata pre zatvaranja biralista cestitala izbornu pobedu Nikolicu…ili je to ipak bila „demokratska EU“…..jad i beda posttitoisticke elite….cemer

  2. Rosija je jedan od neizostavnih stubova arhitekture evropske bezbednosti. I cesto nije u dobrom stanju. U rasponu od anahrone, autokrastke aristokratske, mistifikatorske do njene samoproizvedene druge krajnosti, isetale disidentski iz bogoslovije, sa revolucionarnim fanatizmom i proleterskim naganom do ustolicenja geackog cara a genseka. Velika neizbalansiranost na velikom prostranstvu. Putin je imao sansu, sansu da civilizuje krupni kapital, da osim nesto love od energenata oktroise Rusima nesto sto gotovo nikad ili nikad nisu imali, malo veci stepen gradjanske slobode. Zategnuti su i civilizovani samo strateski sektori i opet je sve palo na drzavu, opet na jednog coveka, od 150 miliona, opet se krenulo dominantno u globalnu politiku, opet isti izazovi, verovatno slicna, nadam se ne jednako traumaticna ishodista. No, tu se mi nista ne pitamo. Odnos izmedju Srbije i Rusije je onakav kako je to Rusija htela a Srbija pristala da bude. Jer ovo je Rusija energenata i naoruzanja, (mi smo na energentima, ispod Bajatovica cevi) od zapada je usvojila samo breaking news a unilateralni breaking news ne moze dugo da bude breaking news. Nije ni cudo jer osim u kratkotrajnom periodu vakuuma u prvoj polovini XX godina XX veka, Rosija se s prezirom odnosila spram svojih kulturnih i inovatorskih potencijala, Staljinova modernizacij i industrijalizacija je bila vojna nuzda placena skuplje nego pobeda nad fasizmom. Zato neiznenadjujuce da je njena kultura, kako to u nas voli da se do jaja naglasi, bratska, dominantno priredbaska, dal pioniri maleni jal retro bild regie dal savrsene kopije amerikanske blokbasterske ispraznosti. No to je ono sto je Rosija i htela i mi tu ne mozemo nista. Daklem, nikad Sorokin – vazda Dostojevski, Gogolj… naravno onaj Dostojevski kojeg je Car abolirao, Dostojevski koji je kada mu je sa glave svucena vreca za streljanje otvorio oci i video samo milost Carsku a za svu patnju kmetova i smerda prigodno optuzio Evropu i njene novotarije, aroganciju, nerazumevanje. Gogolj koji je pokusao da pobegne iz sinjela da bi polu lud skoncao umotan i svezan u mantiju. Time je carska Rosija potpisala propast Carstva, overila linc crkve. No i pored svega toga, ne brinem ja za Rosiju. Ne cackam ni Abhaziju ni Osetiju. Trideset godina posle pada Berlinskog zida samo gledam koliko kosta hologramizacija odavno samoubivena Ilije Cvorovica u zemlji gde su svi na jaslama Jakovljevica.

    1. Kakva je da je Rusija je poslednji stub odbrane pred jednoumljem i svetskom diktaturom Ko to ne shvata nista ne shvata, a i ljubomoran je na Dostojevskog i Gogolja kao i zapad.

  3. Auuuu profesore al ste žestoki, tako treba, baš šteta sto prodje ovoliko vremena dok ste shvatili da AV nije ono što vam se bilo učinilo. Drugi put, ako ga bude, budite oprezniji u podrškama polusvetu.

Ostavite komentar


Dijalog

Pismo odsutnom srpskom prijatelju: Poziv na pomirenje poznatog književnika, Albanca sa Kosova, profesora na Univerzitetu Harvard 8

Pismo odsutnom srpskom prijatelju: Poziv na pomirenje poznatog književnika, Albanca sa Kosova, profesora na Univerzitetu Harvard

Dragi prijatelju kojeg nemam, Obraćam ti se kao nekome koji mi danas nedostaje, a može i treba da se pojavi sutra. Susedi smo više od trinaest vekova, ali nismo bili prijatelji nijedno stoljeće, nijednu godinu, nijedan dan. Ti trenuci mira, koje smo imali među nama, bili su poput pauze u boks meču, samo da bi predahnuli i previjali rane, a onda bi smo ponovo započeli tuču. Čak i u onom periodu "bratstva-jedinstva", daleko da je bilo bratstva, nije se moglo zvati ni prijateljstvo. Ne možete imati nekoga za brata ili prijatelja ako ga smatrate nižim od sebe. A u Jugoslaviji su na nas gledali kao "građane drugog reda".

Naslovna strana

Naslovna strana za 8. decembar 2025.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.