Čuvari beslovesnosti

* Kao i populističke politike i populističke lingvistike krivicu uvek vide na nekom drugom mestu, nikada u sebi i oko sebe

Ostavite komentar


  1. Cim se tolika nacionalisticka halabuka digla na sve strane, znaci da nam se CRNO pise. Necemo verovatno ratovati, ali cemo skoro sigurno GLADOVATI i urusiti i ono malo Drzave sto je preostalo. Zato sto ovakve idiotske pamflete pisu ne bi li ponovo nesrecnim gradjanima bivse nam zemlje nesto debelo PODVALILI.

  2. Koliko se naše sede glave a posebno SANU brinu o jeziku govori to što izlaze novi pravopisi i gramatike gde su autori ponosni što ima sve više i više izuzetaka (???) a gde se čak odstupilo i od osnovnog pravila kojeg se držao Vuk "piši kao što govoriš". Šta očekivati od takvih ljudi?

  3. Не видим зашто Срби исламске вере не би говорили српским језиком, поготово они у Србији.

  4. Imam, Base, utisak da se, kada govoriš o neprijateljskom raspoloženju populističke politike i lingvidtike prema visokoj kulturi, u tebi budi žal za staroslovenskim jezikom, a, kada se Aničić zalaže za jezik razumljiv i čobaninu i akademiku, da se u tebi takođe budi stari animozitet prema Vuku St. Karadžiću.

  5. I te "nove državice," kao i Aničić, okrivljuju Jugoslaviju, tu tamnicu nesrpskih naroda, zato što su svoje lepe i milozvučne jezike, hrvatski, bošnjački i crnogorski, morali zvati omraženim srpskim, odnosno srpskohrvatskim jezikom.

  6. Čudi me da Aničić nije došao do zaključka da je bog doživljavao Jugoslaviju kao neku vrstu kule vavilonske, pa rešio da Jugoslovenima pomeša jezike. Ali, kad je shvatio da je to isti jezik, onda im je samo pomešao nazive., što je bilo dovoljno da se oni međusobno posvađaju i sruše kulu vavilonsku, tj. Jugoslaviju..

  7. Pičvajz je i započeo "Hrvatskom "Dekleracijom o jeziku" i Srpskim "Predlogom za razmišljanje". Aničič nam poručuje : "Ćeraćemo se još /sve može biti/ sem da se nećemo ćerati/Ono što smo se ćerali/Samo je uvodno ćeranje/Predgovor glavnom ćeranju/ jer koliko se god ko ćerao/ nije do kraja doćerao"…itd

  8. Šta drugo očekivati od vrlog proizvoda bivšeg sistema nego odobravanje formiranja novih jezika dekretom. Da je i od Druga Svete, previše je. E ovo ako objave, svaka čast!

  9. Хвала на ничим незаслуженој сјајној реклами. Част ми је што сам опљунут у фами.

  10. Blago Basari i Smailovićki. Raspravljaju o pravopisu i dali je u čokoladiscama bilo mleko, mlijeko ili mliko. Mene brine nešto sasvim prizemno. Treba da podnesem zahtev za elektronsku grđevinsku dozvolu, a korisnički programi u kompjuterima na engleskom. Čuvari jezika nisu stigli da prevedu na srpski korisničke programe pa sada pri obraćanju državi pored zvaničnog srpskog moram da pod stare dane učim engleski.

  11. Ne znam, Base, šta imaš protiv Vuka i njegovog jezika, kad ti je njegov "Crven Ban" uvek u ustima.

  12. На страну како је који окупатор наилазио, одмах је ћирилицу забрањивао. Сад то сами радимо, јер је латиница јелте напреднија.

    Но…"…Упркос доброј вољи ипак не видим – као што се у Србији за антисрпског СФРЈотовог вакта у јавној употреби практично није могла видети латиница…" – сем на Телевизији, па надаље… Да Басу освежим помућено сећање.
    Но кад неко говорну аберацију, попут ś и ź прогласи за особит језик, ипак је то претерана комендија, мораћете признати.

  13. @Vladan Jovanović
    A šta ako su Srbi ustvari Turci pravoslavne vere? 500 godina pod Turcima nije moglo proći tek tako…

  14. Jezik nam je, lijep moji, svima isti. Ostaje pitanje imena jezika. Vecina Bosnjaka, a i mnoge druge etnije u BiH, pa i Bosnjaci koji zive u drugim drzavama, zovu ga bosanskim (a ne "bosnjackim"). Niko nema nista protiv toga da Srbi svoj jezik zovu po svom cejfu. Opustite se, sve je u redu.

Ostavite komentar


Dijalog

Karijera kao primer posvećenosti 5

Karijera kao primer posvećenosti

Krajem 2025. godine, u 87. godini života, preminuo je Svetozar Rikanović, istaknuti političar i privrednik iz perioda SFRJ, jedan od aktera ekonomskih reformi osamdesetih godina prošlog veka.

Naslovna strana

Naslovna strana za 14. januar 2026.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.