Novo priznanje za najbolji roman – doprinos književnosti ili bolest koja se prenosi prljavim rukama 1Foto: Nenad Kovačević

Na predlog zamenika gradonačelnika Gorana Vesića ustanovljene su dve nove književne nagrade – Nagrada „Beogradski pobednik” za najbolji roman i Nagrada „Dušan Radović” za književnost za decu i omladinu.

Novčani deo nagrade Beogradski pobednik isti je kao i za Ninovu nagradu 10.000 evra, oba priznanja se dodeljuju za najbolji roman na srpskom jeziku objavljen u prethodnoj godini, a žiri u oba slučaja ima pet članova, pa ova situacija prilično podseća na onu s “Utiskom nedelje” i “Hit tvitom”.

Zamenik gradonačelnika je, međutim, odmah konstatovao da su dva novoustanovljena priznanja “velika vest za srpsku književnost” i da su već sada finansijski najvrednija jer je Grad Beograd obezbedio da novčani deo nagrade “Beogradski pobednik” bude 10.000 evra, a za nagradu “Dušan Radović” 5.000 evra.

Dodao je i da je uveren da će se Biblioteka grada Beograda, koja je prihvatila njegov predlog da se ove nagrade osnuju, pobrinuti da one “izborom nezavisnog i stručnog žirija tako i kvalitetom odluka” postanu među najznačajnijim nagradama u srpskoj književnosti.

Sagovornici Danasa, međutim, različito vide ovaj, uslovno rečeno Vesićev doprinos književnosti.

Dragan Jovićević, urednik kulture u nedeljniku Nin, kaže za Danas da je još rano govoriti o nagradi “Beogradski pobednik”, koja još uvek u nukleusu i nijedanput nije dodeljena za razliku od Ninove koja ima tradiciju dugu šest decenija.

Novo priznanje za najbolji roman – doprinos književnosti ili bolest koja se prenosi prljavim rukama 2
Foto: FoNet/ Imre Szabo

On podseća i da je Nin više puta tražio od države da Ninovu nagradu podrži i brendira, ali da od vlasti nikad nisu dobili podršku kakvu prema njihovom mišljenju zaslužuje ovo priznanje.

– Poznato je da smo mi godinama pokušavali da skrenemo pažnju državi da je Ninova nagrada nacionalno priznanje, koje je među najstarijim u regionu, pa i u Evropi, i da bi država trebalo da učestvuje u njegovom brendiranju ali nikad nismo dobili adekvatan odgovor – kaže Jovićević.

On podseća da je Ninova nagrada učestvovala na konkursima, ali da bi država odvajala sredstva isto koliko i za druge nagrade, koje su manje značajne.

– Daleko od toga da želim da potcenjujem, ali smatrali smo da država treba da učestvuje više u nacionalnom priznanju kao što je Ninova nagrada, koja postoji tako dugo i koja je specifična po mnogo čemu – ističe Jovićević.

Prema njegovim rečima, glavni i odgovorni urednik Nina Milan Ćulibrk je svaki put vraćao pare Ministarstvu jer se radilo o besmisleno malim sredstvima koje je država bila spremna da izdvoji iz budžeta.

– Država je htela da nam uvek da nešto malo da bi imala učešće ali mi nismo pristajali na te kompromise, a Ćulibrk bi uvek u svom uvodniku obavestio da su te pare vraćene državi. Paralelno s tim, postojao je i trend da se bojkotuje Ninova nagrada, pokušaji da se ona otrgne od Nina i da se institucionalizuje. Ustanovljenje nagrade „Beogradski pobednik“ je došlo kao kruna ta dva toka – smatra Jovićević.

Prema njegovim rečima, više je to potreba gradskih vlasti da imaju neko svoje priznanje, nego književne scene.

– Koliko ja znam, u Srbiji ima više od 400 nagrada, još jedna nije bila neophodna, međutim, ono što odmah upada u oči je da taj odnos između Ninove nagrade i Nagrade “Beogradski pobednik” vrlo sličan onoj situaciji Utisak nedelje i Hit tvit. Statut nagrade Nina je gotovo prepisan. S druge strane, postoji i očigledna razlika u tome da je nagrada „Beogradski pobednik“ finansirana kompletno iz budžeta, odnosno, gradske kase – skreće pažnju Dragan Jovićević.

Saša Ilić, pisac i dobitnik Ninove nagrade 2020. godine za roman “Pas i kontrabas”, koji je terorisan u režimskim tabloidima nakon što je postao laureat ovog priznanja, baš kao i žiri koji mu je to priznanje dodelio, smatra da je nagrada “Beogradski pobednik” stvorena da bi parirala Ninovoj i ceo slučaj vidi kao rezultat decenijske kulturne politike koja bi da stigmatizuje sve što nije na kursu aktuelne vlasti.

Novo priznanje za najbolji roman – doprinos književnosti ili bolest koja se prenosi prljavim rukama 3
Foto: BETAPHOTO/MILOŠ MIŠKOV/MO

– Nakon velike kampanje protiv Ninove nagrade u zimu i proleće 2020, koju je koordiniralo Ministarstvo kulture pod rukovodstvom Vladana Vukosavljevića, bilo je očekivano da će se vladajuća partija na neki način odužiti prvoborcima tog malog rata protiv mračnog stranog kapitala koji su prepoznali u amalgamu Ninove nagrade. Tako je došlo do čitave serije vraćanja duga “prvoborcima”. Neki su dobili direktorska mesta (Marko Krstić), neki su ovenčani Andrićevom nagradom (Dejan Stojiljković), što se u normalnim okolnostima ne bi moglo dogoditi ni u snu (sastav žirija: dr Aleksandar Jovanović, dr Petar Pijanović, Marko Nedić), neki su dobili Nagradu grada Beograda (Igor Marojević), koju je “književnik” i zamenik gradonačelnika Goran Vesić samoinicijativno preimenovao u “Despot Stefan Lazarević”. Ovaj geački čin je prethodio ustanovljenju nove Vesićeve nagrade koja bi trebalo da parira omraženoj Ninovoj nagradi. Tako se SNS inženjeringom došlo do ustanovljenja Nagrade “Beogradski pobednik” za najbolji roman napisan na srpskom jeziku, kao i Nagrade “Dušan Radović” za književnost za decu. Ovde bi trebalo da svoje mesto pronađe akademski tim bojkota (kao članovi žirija), dok će književni pešadinci u narednim godinama prodefilovati kao laureati. Nema sumnje da je to kruna decenijske kulturne politike koja je na kraju dovela do potpune diskriminacije svega što nije na kursu SNS-a – konstatuje Saša Ilić.

On dodaje da bi “trajni benefit od novoustanovljenih nagrada trebalo da inkasira i važan partner u državnom bojkotu Ninove nagrade – izdavačka kuća Laguna“, koja će, kako kaže “umeti da napravi dobar pazar u vesićevskom duhu beogradskog pobednika“.

Nasuprot njemu pisac Dejan Stojiljković, koji se zalaže za bojkot Ninove nagrade, ne vidi nikakav problem u priznanju koje je ustanovljeno na predlog Gorana Vesića, štaviše smatra njegov žiri daleko relevantnijim od Ninovog, a inače, kako tvrdi, bavi se samo pisanjem, a ne dnevnom politikom.

Novo priznanje za najbolji roman – doprinos književnosti ili bolest koja se prenosi prljavim rukama 4
Foto: Miroslav Dragojević

– Koliko sam čuo, većina kolega nema ništa protiv nove nagrade, naročito nakon što je saopšten sastav žirija za nagradu „Beogradski pobednik“ gde je predsednik profesor Pijanović – ugledni književni kritičar i akademik. Dok u Ninovom žiriju stoluje Teofil Pančić, koji je dnevnopolitički pamfletista i tipična balkanska „sveznalica“ opšteg tipa. Pored Pijanovića, u žiriju nove nagrade su tri doktora književnih nauka. U tom segmentu, to svakako nimalo ne podseća na Ninovu nagradu jer žiri za istu imenuje redakcija Nina – po principu koca, konopca i političke podobnosti. Da li će sve ovo produbiti sukob između politički i ideološki suprotstavljenih struja u domaćoj književnosti i kulturi – ne znam. A i ne zanima me. Ja se bavim svojim pisanjem a ne dnevnom politikom. Ko je u književnost ušao zbog politike i ideologije, nek trlja glavu oko toga – zaključuje Dejan Stojiljković.

Dejan Atanacković, pisac i dobitnik Ninove nagrade 2018. godine za roman “Luzitanija”, pak ne ne vidi ništa dobro u onome što dolazi na inicijativu zamenika gradonačelnika.

– Ne znam da li nagrade Gorana Vesića spadaju u virusno ili bakterijsko oboljenje. U svakom slučaju, reč je o bolesti koja se prenosi prljavim rukama – poručio je za Danas Dejan Atanacković.

Lokalni pobednik

Moglo bi se reći da ni ime novoustanovljenog priznanja za najbolji roman nije baš srećno izabrano. Pored toga što se nagrada „Beogradski pobednik“ već dodeljuje na Festu, neobično je da se nagrada za najbolji roman na srpskom jeziku imenuje nazivom koji je lokalnog karaktera.

Januar

O dobitniku nagrade „Beogradski pobednik“, koja se dodeljuje za najbolji roman napisan na srpskom jeziku, odlučivaće žiri u sastavu: Predrag Petrović (predsednika žirija), prof. Petar Pijanović, dr Slađana Ilić, dr Nataša Anđelković i dr Vesna Trijić. Konkurs je otvoren do 15. decembra, a odluka o dobitniku/dobitnici biće saopštena 28. januara 2022. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari