Srpska umetnost 1900–1941. 1

U okviru saradnje Galerije Matice srpske i Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske iz Banja Luke, u petak, 21. aprila u Muzeju savremene umjetnosti RS povodom obeležavanja Dana grada Banja Luke svečano je otvorena izložba Teme i ideje modernog: Srpska umetnost 1900–1941.

Na otvaranju su govorili dr Sarita Vujković, direktorka Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske, dr Tijana Palkovljević Bugarski, upravnica Galerije Matice srpske, Nemanja Milenković, direktor fondacije „Novi Sad 2021“, dok je izložbu zvanično otvorio gospodin Igor Radojčić, gradonačelnik grada Banja Luke.

Izložba koja predstavlja deo stalne postavke Galerije Matice srpske ukazuje na ideje modernosti u srpskoj umetnosti prve četiri decenije XX veka, kao i na njihovu vezu s istorijskim, političkim i društvenim prilikama u kojima je nastala. Postavku u Banja Luci podrazumeva više od 60 radova: ulja na platnu, crteža, skulptura i grafika umetnika: Save Šumanovića, Petra Dobrovića, Milana Konjevića, Mila Milunovića, Bogdana Šuputa, Marka Čelebonovića, Milenka Šerbana, Đorđa Andrejevića Kuna, Ivana Tabakovića, Sretena Stojanovića, Jovana Bijelića, Zore Petrović, Mihaila S. Petrova, Pavla Predragovića, Vase Pomorišca, Ivana Radovića, Borivoja Stevanovića, Mladena Josića, Ane Marinković, Đurđa Teodorovića, Milivoja Uzelca, Đorđa Jovanovića, Milana Butozana, Paška Vučetića, Danice Jovanović i drugih, a podeljena je u tri tematske celine – Selo, Grad, Ljudi, s namerom da se kroz odabrane teme predstavi razvoj likovnog jezika i poetike.

Srpsko slikarstvo je u periodu između 1900. i 1941. godine svojim stilskim traženjima i progresivnim transformacijama, dosledno uvažavalo formalnu i jezičku genezu glavnih tokova modernizma uočljivog širom kontinenta, iako često u vremenskom raskoraku u odnosu na brzi napredak evropske moderne. Jednostavna tipologizacija prizora i motiva, takođe, može doprineti utisku da srpski umetnici bitnije ne odstupaju od univerzalnih interesovanja epohe. Međutim, pažljivo raslojavanje tematskih izbora, oblikovanje specifičnih narativnih ili ideoloških razlika izdvajanjem karakterističnih celina, baš kao i neraskidiva veza umetnosti i socijalnih prilika, omogućili su uočavanje, a potom i interpretaciju osobenosti srpskog modernizma prve polovine XX veka, upravo kroz njegovu tematsku strukturalnost i njene posebnosti.

Koncepciju postavke osmislila je dr Simona Čupić, profesor na katedri za Modernu umetnost na Odseku za istoriju umetnosti, Filozofskog fakulteta u Beogradu, kustos izložbe je msr Mirjana Brmbota, kustoskinja Galerije Matice srpske iz Novog Sada, a koordinator izložbe u Banja Luci je Lana Pilipović, viša kustoskinja MSU RS.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari