Visoka izlaznost ne znači siguran uspeh opozicije 1Foto: EPA / SRDJAN SUKI

Visoka izlaznost ne mora nužno da pogoduje opozicionim strankama.

Projekcije istraživačkih agencija o izlaznosti na predstojećim beogradskim izborima kreću se od 52 do 55 odsto, dok opozicija priželjkuje oko 60 odsto.

Dragan Đilas, kandidat za gradonačelnika liste „Beograd odlučuje, ljudi pobeđuju“, rekao je gostujući na televiziji N1 da „ako izađe 60 procenata, a to je 960.000 glasova, ovi (SNS i SPS) neće biti na vlasti“. On veruje u pobedu onih koji su protiv vlasti, navodeći da je za to dovoljno 450.000 plus jedan glas. Kao kaže, SNS i SPS ne mogu da osvoje više od 350.000 glasova, odnosno ne mogu zajedno da pređu 380.000 glasova. Đilas je siguran da će na izbore izaći oko 850.000 Beograđana.

Kandidat za gradonačelnika liste „Da oslobodimo Beograd“ Dragan Šutanovac ukazuje da brojna istraživanja pokazuju da je 60 procenata građana prestonice protiv aktuelne vlasti, te se jedino postavlja pitanje da li će biti motivisani da izađu i da glasaju.

Vladimir Pejić, direktor Faktor plusa, za Danas kaže da se izlaznost teško precizno može predvideti jer zavisi od puno faktora, ali da su njihove projekcije da bi ona mogla biti 52 ili 53 odsto, odnosno da ne očekuje da bude ispod 50 i viša od 54 procenata.

– Uz disciplinovane grupe birača, dolazi do toga da će dobar deo ljudi izaći ili ne u zavisnosti od toga šta im bude došlo da urade tog dana. Opozicija kao i svi drugi treba da se bave ponudom biračima a ne kalkulacijama i sporednim stvarima odnosno izlaznošću. Teoretski je moguće da ako bude veća izlaznost neke opozicione stranke ne pređu cenzus. Tako da ne mora da znači da veća izlaznost pogoduje opoziciji – navodi on.

Na pitanje ima li istine u nadama opozicije da ukoliko izlaznost bude oko 60 odsto, ova vlast gubi izbore, Pejić odgovara da je ta priča više motivacija opozicionih birača nego što se sa sigurnošću tako nešto može tvrditi.

– Postoji trend kod političara, ali i istraživača, da one koji se ne izjašnjavaju odmah svojataju ili svrstavaju u neku grupu. Oni koji ne izlaze na izbore ili se još dvoume mogu biti glasači svih partija ne samo jedne – objašnjava Pejić.

Procena izlaznosti u Cesidu se kreće od 53 do 55 odsto, s tim što poslednje istraživanje nije uhvatilo najsnažniji deo kampanje, a koji sledi u narednim danima, i koji bi mogao da utiče na izlaznost i rejtinge stranaka.

– Istraživanje koje je rađeno zaključno sa petkom prošle nedelje pokazuje da je više od polovine ispitanika izborno orijentisano, odnosno zna za koga će glasati. Oko 14 odsto ne može da se opredeli da li će izaći ni za koga će glasati, oko tri procenata kaže da će izaći ali ne žele da kažu za koga će glasati, i oko tri-četiri odsto su protestni glasovi, odnosno oni koji će izaći ali poništiti listić – kaže Bojan Klačar, izvršni direktor Cesida.

Upitan da li veća izlaznost znači i boji rezultat opozicije, on odgovara da nema uverljivih podataka o korelaciji veće izlaznosti i boljeg rezultata opozicije.

– Ono za šta postoje uverljivi podaci je da SNS ima najlojalnije i najdisciplinovanije birače i za očekivati je da naprednjaci na birališta izvuku gotovo sve svoje pristalice. Ako je izlaznost veća, ne može se predvideti gde će otići ti glasovi, da li ključnim igračima opozicije, da li autsajderima, belim listićima ili vlasti – Klačar.

Na beogradskim izborima 2014. glasalo je 805.046 birača, što je bilo 50,66 odsto.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari