BIH: Naloge za nezakonito prisluškivanje ne izdaje predsednik Suda, već Milorad Dodik 1Foto: Beta/Miloš Miškov

Iz Suda Bosne i Hercegovine odbacili su danas tvrđe srpskog člana Predsedništva BiH Milorada Dodika da predsednik tog Suda Ranko Debevec „ima neograničenu moć da daje suglasnost za praćenje i prisluškivanje“ određenih osoba u BiH i dodali da je upravo Dodik taj koji izdaje naloge za nezakonito prisluškivanje opozicije i građana u Republici Srpskoj.

„Valjda je iz istupa Dodika, u medijima i u Narodnoj skupštini RS, jasno da upravo on izdaje naloge za nezakonito prisluškivanje opozicije i građana u RS, a ne predsednik Suda BiH, što je Dodik priznao u više svojih javnih istupa, pa čak i za skupštinskom govornicom“, navedeno je u saopštenju Odeljenja za informisanje javnosti i saradnju sa zajednicom Kancelarije registrara Suda BiH.

Dalje se navodi da Dodikova današnja izjava da Debevec ima špansko državljanstvo i „tajno špansko ime“, kao i rečenica „mi smo to proverili kod španskih vlasti“, jasno govori da Dodik ima političku kontrolu nad određenim institucijama iz pravosudnog sistema i da to nije Sud BiH.

„Ta činjenica posebno raduje, jer Sud BiH nije pod političkom Dodikovom kontrolom niti bilo koje druge političke opcije“, ističe se u saopštenju.

Iz Suda BiH su ocenili da za Dodika „očito nije problem što on ima srbijansko državljanstvo“ i, kako se navodi, više nekretnina u Srbiji i Rusiji i što je kao takav član Predsjedništva države BiH.

„Problem je što predsednik Suda, koji se rodio i veliki deo života proveo u Sarajevu, u BiH, kao pripadnik Jevrejsko-sefardske zajednice poreklom iz Španije, ima eventualno špansko državljanstvo“, ističe se u saopštenju.

Debevec je pozvao Dodika da objavi dokaze za svoje navode da je predsednik Suda BiH korumpiran, najavljujući da će protiv Dodika podneti tužbu za klevetu.

U saopštenju se navodi da predsednik Suda BiH naloge za određivanje mera tajnog praćenja komunikacija izdaje na osnovi predlogu direktora Obaveštajno-bezbednosne agencije BiH (OBA), kako je to predviđeno  Zakonom o OBA.

Zakon o OBA propisuje proceduru predlaganja, određivanja, provođenja i obustavljanja mera tajnog praćenja.

„Predsednik Suda BiH, prema tome, nema neograničenu moć za davanje saglasnosti za prisluškivanje“, ističe se u saopštenju.

Još se navodi da više godina nakon što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine oglasio određene odredbe Zakona o OBA neustavnim, izvršna i zakonodavna vlast u BiH nisu izvršile odluku najvišeg suda u državi i usvojile relevantne izmene i dopune tog zakona.

“I bez toga, predsednik Suda se pri izdavanju naloga pridržava standarda iz predmetne odluke Ustavnog suda. Za razliku od većine drugih institucija, Sud BiH poseduje certifikat Državnog bezbednosnog organa o Bezbednosnom području II stepena za čuvanje, obradu i pohranu tajnih podataka, što svedoči o dokazivosti zakonitosti svakog izdatog naloga, pred nadležnim institucijama“, saopšteno je iz Suda biH.

Iz Suda su naglasili da statistički podatak o izdatim nalozima sadrži i naloge koje je predsednik Suda Bosne i Hercegovine obustavio uz obrazloženo rešenje.

„To svakako dopunjuje demanti da predsednik Suda ima neograničenu moć da daje saglasnost za prisluškivanje“, stoji u saopštenju Suda BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari