Brza vakcinacija bi mogla spasiti turizam regiona 1Foto: EPA-EFE MADE NAGI

Brzina vakcinacije i zaštita od korona virusa bi mogla imati veliku ulogu u izboru destinacija za odmore u 2021. godini.

Pandemija korona virusa odnela je milione ljudskih života, a mnogo više ljudi je prebolovalo COVID-19, o čijim dugoročnim posledicama će se tek u narednim godinama znati više, dok su brojne industrije bačene na kolena.

Jedan od najpogođenijih sektora je svakako turizam, jer su zbog epidemioloških mera ograničena putovanja, dok su neke zemlje uvele i potpuno zaključavanje svojih granica s ciljem obuzdavanja širenja opasnog virusa.

Ni region nije izuzetak, a s obzirom da se radi o zemljama koje nisu bile u mogućnosti adekvatno pomoći radnicima koji zbog mera nisu mogli obavljati svoj posao i privređivati, tako su turistički radnici i turizam uopšte posebno pogođeni pandemijom koja traje više od godinu dana.

Primera radi, turistički radnici u Srbiji se nalaze u izuzetno teškoj situaciji jer je promet opao za gotovo 95 posto, kaže Aleksandar Seničić, direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije YUTA. Slična situacija vlada i u susednim zemljama.

Ono što bi mogla biti dobra vest za same turističke radnike, ali i zemlje koje imaju velike koristi od turizma, jeste što se najavljuje da bi ove godine u svetu moglo doći do turističkog “travel booma”, odnosno raste interes ljudi širom sveta za putovanjima i otkrivanjem novih destinacija.

A vesti da sve više aviokompanija obnavlja veze sa lokalnim aerodromima samo raspaljuje nadu turističkih radnika iz regije.

Spora vakcinacija

Značajan problem bi ipak mogao biti relativno spor proces vakcinacije od kojeg odskače jedino Srbija, koja je među vodećim zemljama u Evropi po broju vakcinacija i revakcinacija.

Srbija bi zbog brze reakcija u vakcinaciji, ali i brojnih pozitivnih komentara na omogućavanje stranim državljanima da vakcine prime u toj zemlji mogla profitirati.

Kako kaže direktor YUTA-e, proces brze vakcinacije bi mogao biti ozbiljan podsticaj za dolazak stranih turista, u smislu sigurne destinacije.

Seničić dodaje da postoji i interes za takozvani “vakcinacijski turizam”, gde deo njegovih kolega iz inostranstva i Evropske unije želi da organizuje dolazak sa vakcinacijom za sve zainteresovane.

“Mislim da ukoliko Srbija bude imala deo vakcina koji to omogućava, da za početak i taj vid turizma može biti jako dobar početak oporavka”, kaže direktor YUTA-e.

Očigledno je da je pandemija donijela mnogo lošeg svim zemljama sveta, pa tako i našem okruženju, ali takođe nudi svojevrsnu priliku da se stvore nove prilike.

Kao što je stavljanje na svetsku mapu poželjnih destinacija, ovisno o učinkovitosti tokom pandemije.

Seničić kaže da upravo u zavisnosti od broja vakcinisanih i mogućnosti da se garantuje u nekom smislu sigurnost na odabranoj turističkoj destinaciji, postoji mogućnost da se jasnije pozicionira na listi poželjnih turističkih destinacija.

“U ovom trenutku problem je što osim Srbije i delimično Hrvatske i Crne Gore ostale zemlje jako sporo kreću sa vakcinacijom”.

Za razliku od Srbije, Bosna i Hercegovina “na kapaljku” vakciniše svoje građane. Što bi moglo imati ozbiljne posledice kako po zdravlje stanovništva tako i po lokalne ekonomije, te samim tim i po turizam.

Raskošna nefunkcionalnost

“U trenucima najveće zdravstvene i privredne  krize (izuzetak ratno stanje) koja je zadesila svet Bosna i Hercegovina je pokazala svu svoju raskošnu nefunkcionalnost jedne od najkorumpiranijih zemalja u Evropi.

Bosna i Hercegovina uzgred rečeno ni na koji način ne radi na privlačenju stranih turista, niti ima politiku ili instituciju koja se bavi promocijom.

Opštepoznato je stanje (ne)funkcioniranja Turističkih zajednica/saveza entiteta i kantona.

Od 14 Ustava (država, entiteti, kantoni i DB) jedino država Bosna i Hercegovina nema nadležnosti za turizam”, ističe Zoran Bibanović, dugogodišnji radnik u turizmu, specijalizovan za strateški razvoj i predsednik Udruženja turističkih agencija u BiH.

A proces imunizacije ima itekako utjicaja na odluke turista o izboru destinacija.

Ozbiljne, turistički emotivne zemlje će se potruditi da informišu svoje građane radi svojih zdravstvenih i privrednih interesa, usmeravajući ih na domaće destinacije, ali će aviokompanije radi prodaje svojih kapaciteta šansu tražiti u turizmu, kaže Bibanović.

On dodaje da izvršni direktor nemačke Lufthanze predviđa da će u špici sezone ove godine aviokompanije imati popunjenost kapaciteta između 40 i 60 posto i da će šansu tražiti u turizmu, što je dobra vest. Istovremeno smatra da će promet poslovnih putovanja pasti i da verovatno više nikada neće dostići promet iz 2019. godine.

“To je loša vest za nas jer su poslovni boravci činili oko 25 posto ukupnog turističkog prometa u Bosni i Hercegovini”, ističe predsjednik UTA BiH.

On je dodao i da su u Bosnu i Hercegovinu pristizali gosti nasumice dovedeni od strane aviokompanija radi bolje popunjenosti sedišta u avionima.

Istovremeno Bosna i Hercegovina nije povezana sa evropskom mrežom autoputeva i železnica i ne nalazi se u katalozima evropskih turoperatora.

“I pored tih prepreka BiH bi pravilnom politikom u turizmu mogla veoma brzo da napravi dobar rezultat. Prvi korak je hitno restrukturiranje postojećih Turističkih zajednica/saveza u Destinacijske menadžment organizacije – DMO, zadužene za oblikovanje domaćeg tržišta za međunarodno turističko tržište”.

Poželjna destinacija

S druge strane, Hrvatska se godinama uspešno pozicionira na liste poželjnih destinacija, a to što su u toj zemlji snimani Igre prestola i Rat zvezda, između ostalih popularnih holivudskih ostvarenja, samo je još više skrenuo pažnju na zemlju sa 1.000 ostrva. Stoga je za ovu zemlju izuzetno bitno da se granice otvore što pre.

Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić navodi da je otvaranje granica, odnosno definisanje tačnih protokola i pravila za ulazak u Hrvatsku i povratak u državu turista jedan od osnovnih preduslova za ostvarivanje većeg turističkog prometa.

Navedeno je vrlo važno obzirom da turizam u hrvatskom BDP-u ostvaruje udeo od oko 20 posto, dodaje.

“Podsećamo da je Evrpska komisija nedavno usvojila predlog o uvođenju dokumenta koji bi trebao olakšati putovanja, a koji će sadržavati informacije o ciepljenju, testovima, ali i informaciju da li je osoba prebolela korona virus. Taj predlog sada mora usvojiti Evropski parlament i zemlje članice, a očekuje se da bi se to trebalo dogoditi do leta. Većem turističkom prometu u Hrvatskoj zasigurno će pomoći i  novi protokoli koje je protekle nedelje predstavio nacionalni stožer, a prema kojima se u Hrvatsku već sada može ući uz predočenje potvrde o cijepljenju ili o preležanom virusu, ali i uz predočenje negativnog PCR ili nekog od brzih antigenskih testova s liste odobrenih u Evropskoj uniji”, napominje Staničić.

I Hrvatska je jedna od zemalja u kojoj se vakcinacija ne odvija željenom brzinom, što bi moglo imati uticaja na turističku sezonu.

“Vakcinisanje stanovništva u mnogim se zemljama ne odvija u skladu s prvobitnim planovima, no verujem kako će se u narednom razdoblju taj proces ubrzati i kako će do početka glavne sezone veliki deo hrvatskih stanovnika, pa tako i turističkih radnika, biti vakcinisan. To potvrđuju i dodatni napori te angažman Vlade RH da se na vreme osigura dovoljna količina vakcina. Vakcinisanje je u svakom slučaju dugoročnije rešenje od kojeg se očekuje značajan i pozitivan utjecaj na turističke tijekove, no ono nije jedini preduvjet koji može poticati turistička putovanja. Osim cijepljenja, za prelazak granica važni su i ostali protokoli poput potvrde o  preboljenoj bolesti COVID-19 ili testova, kao i bilateralni dogovori među zemljama i slično”, kaže direktor HTZ-a.

Zdravlje i sigurnost

On je dodao i da će hrvatski turistički radnici biti prioritetna grupa kada krene vakcinisanje u trećoj fazi, a anketa provedena među zaposlenima domaćih hotelskih kompanija pokazuje kako njih gotovo 70 posto želi primiti vakcinu.

“Važno je da zaštitimo zdravlje naših gostiju, ali i svih turističkih radnika koji su u direktnom kontaktu s njima. Uz povoljnu epidemiološku situaciju, tokovi ovogodišnje turističke sezone pre svega će zavisti o režimima prelaska granice i protokolima pri povratku u druge države, za koje je važno da budu što praktičniji i ujednačeniji u međunarodnim okvirima. Dodatno, boljem turističkom rezultatu zasigurno će pomoći i bilateralni dogovori među pojedinim zemljama. Vlada RH je i prošle godine, ali i ove, poduzela sve potrebne mere za turistički sektor i stvaranje preduslova da uopšte možemo razgovarati o turističkom prometu u Hrvatskoj, uvažavajući značaj turizma za ukupnu hrvatsku privredu”, dodao je Staničić.

Dobra vest za njegovu zemlju jeste to što je Interes za putovanjima vrlo je izražen, kao i potražnja za Hrvatskom kao turističkom destinacijom.

“Optimizam nam daju dobri prošlogodišnji rezultati prema kojima je naša zemlja zauzela poziciju jedne od vodećih destinacija Mediterana, ali i dobre povratne informacije inozemnih partnera, agencija, turoperatora i prijevoznika koji potvrđuju potražnju za hrvatskim destinacijama”.

Koliko god otvaranje granica znači za turizam, sigurnost ipak mora biti na prvom mestu, smatra Zoran Bibanović.

“Sve što je u skladu sa preporukama Svetske zdravstvene organizacije – WHO, je bitno za turističke radnike i za samu Bosnu i Hercegovinu. Interes i građana i turističkih radnika je da ne smije biti nikakvog ‘iskakanja’ iz prakse zemalja Evrope, koja je najveća turistička destinacija svijeta (preko 40 posto turističkog prometa svijeta) i koja će, sigurno je zbog svog interesa, učiniti sve da turističku djelatnost uskladi sa zdravstvenim preporukama WHO-a”.

Iako je teško prognozirati kako će ova turistička sezona izgledati, sagovornici Al Jazeere ipak ne kriju određenu dozu optimizma.

Kada se govori o turističkom rezultatu 2021. godine, Hrvatska očekuje bolje rezultate u odnosu na prošlu godinu, odnosno očekuje se ostvarivanje gotovo 60 posto rezultata iz rekordne 2019. mjereno noćenjima, navodi direktor HTZ-a.

“U konačnici, turistički rezultat ponajviše će ovisiti o nama samima zbog čega je važno da se pridržavamo svih mjera i protokola kako bismo zadržali povoljnu epidemiološku situaciju i izbjegli svrstavanje naše zemlje na liste rizičnih zemalja”.

NJegov kolega iz Srbije Aleksandar Seničić napominje da ne treba očekivati čuda.

“Stranih gostiju neće biti u nekoj značajnoj meri, moguće je samo da iz pojedinih država (Izrael i Rusija) koje su napredovale sa vakcinama se može očekivati jedan deo, najhrabrijih. Ova godina će više ličiti na prošlu i orijentacija mora biti ka gostima iz Srbije i zemalja regiona”, kaže direktor YUTA-e.

Tekst preuzet sa balkans.aljazeera.net.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari