"Brbljanje, samohvalisanje i nerazumevanje ključnih globalnih pitanja": Analiza Trampovog obraćanja u UN 1Foto: EPA/SARAH YENESEL

Od Francuske do Južne Koreje, Južne Afrike do Surinama, svetski lideri u utorak su snažno podržali apel generalnog sekretara Ujedinjenih nacija da zajedno rade na rešavanju globalnih izazova – rata, siromaštva i klimatskog haosa.

Jedino je predsednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Tramp, imao drugačije ideje i promovisao svoju agendu „Amerika na prvom mestu“, piše AP.

Generalni sekretar UN-a, Antonio Gutereš, otvorio je godišnji sastanak predsednika, premijera i monarha u Generalnoj skupštini molbom da se izabere mir umesto rata, zakon umesto bezakonja i budućnost u kojoj se nacije ujedinjuju umesto da se svaka bori za sopstvene interese.

Jedan za drugim, govornici su upućivali slične apele u korist multilateralizma.

Ali Tramp, koji se prvi put obratio Generalnoj skupštini otkako je prošlog novembra izabran za drugi mandat, nije popustio i održao je govor u duhu „Amerika na prvom mestu“.

Sjedinjene Države imaju najjače granice, vojsku, savezništva „i najsnažniji duh od svih nacija na Zemlji“, pohvalio se. „Ovo je zaista zlatno doba Amerike“.

On je prikazao Ujedinjene nacije kao neefikasne i „ni približno dorasle“ svom potencijalu, okrivljujući organizaciju zbog pokvarenih pokretnih stepenica na putu ka sali i pokvarenog telepromptera.

UN su incident sa pokretnim stepenicama objasnile bezbednosnim mehanizmom, dok je za teleprompter odgovornost preuzela Bela kuća.

Dok je Tramp u obraćanju Generalnoj skupštini izjavio da Ujedinjene nacije iznose „prazne reči – a prazne reči ne rešavaju ratove“, njegov ton se promenio tokom kasnijeg sastanka sa Guterešom.

„Naša zemlja stoji iza Ujedinjenih nacija 100 odsto“, rekao je predsednik SAD Guterešu na početku njihovog prvog sastanka od njegove reizborne pobede. „Možda se ponekad ne slažem sa UN, ali ih snažno podržavam, jer je potencijal za mir u ovoj instituciji ogroman“.

Predsednik SAD se u borbenom i sveobuhvatnom govoru, piše Rojters, založio za smanjenje globalne migracije i pozvao na odustajanje od politika borbe protiv klimatskih promena.

„Govor u trajanju od 56 minuta bio je oštar ukor ovoj svetskoj organizaciji i povratak Trampovom poznatom stilu iz prvog predsedničkog mandata, tokom kojeg je često napadao UN. Lideri su ga ispratili uz učtiv aplauz po izlasku iz sale“, ocenjuje američka agencija.

On je odbacio napore saveznika da podrže stvaranje palestinske države usred najnovije ofanzive Izraela na Gazu, i pozvao evropske zemlje da prihvate isti set ekonomskih mera koje on predlaže protiv Rusije kako bi se okončao rat u Ukrajini.

Veliki deo njegovog govora bio je posvećen njegovim najvećim zamerkama: imigraciji i klimatskim promenama.

Tramp je predstavio strogu američku imigracionu politiku kao model koji bi i drugi svetski lideri trebalo da slede kako bi suzbili masovne migracije, za koje kaže da menjaju „strukturu nacija“.

„Stvarno sam dobar u ovim stvarima“, rekao je Tramp. „Vaše zemlje idu do đavola“.

Tramp je u svoj govor, dodaje se, uključio niz netačnih i obmanjujućih tvrdnji, kao što su da gradonačelnik Londona, Sadik Kan, želi da uvede „šerijatski zakon“ u Londonu, i da je „inflacija pobeđena“ u Sjedinjenim Državama – svega šest dana nakon što je Federalne rezerve objavile da je inflacija zapravo porasla.

Tramp je ismevao NATO saveznike što nisu obustavili kupovinu ruske nafte i najavio da će uvesti snažne ekonomske mere protiv Moskve.

„Oni finansiraju rat protiv samih sebe. Ko je, zaboga, ikada čuo za tako nešto? Ako Rusija ne bude spremna da postigne dogovor o okončanju rata, Sjedinjene Države su potpuno spremne da uvedu novi, veoma snažan paket moćnih tarifa“, rekao je.

„Ali da bi te tarife bile efikasne, evropske zemlje – svi vi koji ste sada ovde prisutni – morali biste da nam se pridružite i usvojite iste mere.“

Nije izneo detalje tih mera, ali razmatra paket koji uključuje sankcije protiv zemalja koje posluju sa Rusijom, poput Indije i Kine. Glavni kupci ruske nafte u Evropi su Mađarska, Slovačka i Turska.

Tramp, koji se predstavlja kao mirotvorac u pokušaju da osvoji Nobelovu nagradu za mir, požalio se da Ujedinjene nacije ne podržavaju njegove napore da okonča sukobe širom sveta.

CNN u svojoj analizi citira, kako navode, Baraka Obamu u njegovom najciničnijem tonu: „Osamdesete zovu da traže svoju spoljnu politiku nazad“.

Tenziije u Istočnoj Evropi dostigle su nivoe iz Hladnog rata nakon što je Poljska zapretila da će obarati sve naredne ruske letelice koje naruše njen vazdušni prostor. Čudni dronovi – verovatno iz Moskve – viđeni su kako lete iznad Skandinavije.

Rastu strahovi od pobune u stilu intifade na Zapadnoj obali, ako Izrael sprovede najave o aneksiji, uz već postojeći napad na Gazu.

A u SAD inflacija preti da se vrati.

Ipak, predsednik Donald Tramp, koji obavlja funkciju nekada rezervisanu za „lidera slobodnog sveta“, nije uputio reči utehe niti poetične pozive na odbranu demokratskih vrednosti svojim uznemirenim saveznicima u obraćanju Generalnoj skupštini UN u govoru u kojem je, kao i obično, većinu svetskih autokrata poštedeo kritike.

Tramp je, takođe, veći deo govora – koji je daleko premašio vremensko ograničenje dok je crveno svetlo bespomoćno treptalo – posvetio onome što on, izgleda, smatra važnijim prioritetima.

Tramp se ogorčeno požalio da su pokretne stepenice u sedištu UN-a stale dok je bio na njima, i izneo besmislene tvrdnje o klimatskim promenama, koje su jasno pokazale njegovo osnovno nerazumevanje nauke.

„Imamo granicu, čvrstu, i imamo oblik, a taj oblik ne ide samo pravo nagore. Taj oblik je amorfan kada je reč o atmosferi,“ rekao je Tramp. „Imamo veoma čist vazduh… ali problem je u tome što druge zemlje, poput Kine, koja ima vazduh koji je pomalo grub, on duva“.

Takođe je upozorio na nadolazeću „kravlju čistku“: „Oni žele da pobiju sve krave“, rekao je, govoreći o ekolozima.

Zatim je uputio lekciju Britaniji nakon što su mu prošle nedelje tamo priredili srdačan kraljevski doček. Britanska delegacija je morala da sedi i sluša kako on iznosi laž da London želi da uvede šerijatski zakon.

Tramp se britanskom premijeru Kiru Starmeru, uprkos njegovoj poniznosti, „zahvalio“ napadom na njegove politike obnovljive energije.

„Oh, Severno more, poznajem ga tako dobro,“ rekao je Tramp. „Tri dana zaredom, samo je to slušao – nafta iz Severnog mora, Severno more“.

Još jednom je promovisao svoju kandidaturu za Nobelovu nagradu za mir, iako većina od sedam ratova za koje je tvrdio da ih je okončao – uopšte nije bila u toku kada se on umešao.

Svoje frustracije je pretvorio u pitanje zašto UN uopšte postoje i zašto mu ne odaju priznanje. „Sve što sam dobio od Ujedinjenih nacija bile su pokretne stepenice koje su stale. Da prva dama nije u odličnoj formi, pala bi, ali ona jeste. I ja sam u dobroj formi. Oboje smo u dobroj formi“.

Jedan od čestih efekata Trampovih govora pred Generalnom skupštinom UN jeste to što ostatak sveta dobije neskriven uvid u njegov nepovezan, zbunjujući govor a koji Amerikanci sada već uzimaju zdravo za gotovo.

Ne bi bilo iznenađenje ako strane ambasade i kancelarije počnu da preispituju njegovu psihološku stabilnost i razumevanje ključnih globalnih pitanja nakon govora u utorak, piše CNN.

Međutim, veština koju su saveznici SAD morali da nauče u ophođenju s Trampom jeste kako da odvoje njegovu retoriku, brbljanje, beskrajno samohvalisanje i udaranje u prsa od njegovih stvarnih namera i postupaka.

Na primer, nakon što u svom govoru nije ponudio nikakav novi pravac za svoju ukočenu inicijativu da okonča rat u Ukrajini, Tramp je zatim, na pitanje da li misli da bi NATO trebalo da obara ruske avione koji uđu u njegov vazdušni prostor, rekao: „Da, mislim da bi“.

Međutim, i dalje postoje pitanja o Trampovoj spremnosti da poštuje osnovni princip zapadnog saveza – međusobnu odbranu – što je nešto što će Putin sigurno pokušati da testira. Tramp je kasnije ublažio svoju izjavu o obaranju ruskih aviona, rekavši da to „zavisi od okolnosti.“

A državni sekretar Marko Rubio izjavio je ranije u utorak da američki avioni, barem za sada, neće obarati ruske letelice.

Još više neizvesnosti donose Trampovi stavovi o ratu, nakon onoga što izgleda kao uspešan sastanak sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim. Na svojoj platformi Truth Social, Tramp je napisao da je sada uveren da Ukrajina može da pobedi u ratu, da povrati svu svoju teritoriju, pa čak i da ide dalje – što je stav koji malo ko od eksperata deli.

U svojoj dugačkoj objavi bio je neuobičajeno oštar prema Rusiji, nazivajući je propalom silom i „tigrom od papira“.

Njegov komentar da, „uz vreme, strpljenje i finansijsku podršku Evrope, a posebno NATO-a“, Ukrajina može da pobedi, svakako zvuči kao dobra vest za Zelenskog i za evropske zemlje, koje mesecima mole Trampa da se ne povuče potpuno iz podrške Ukrajini.

Takođe ohrabruje i njegova obećanja da će SAD isporučiti oružje NATO-u, koje bi onda moglo biti prosleđeno Ukrajini.

Prvi govor predsednika u njegovom drugom mandatu pred UN ipak je ponudio ozbiljnu sliku nove globalne realnosti.

Sjedinjene Države, zemlja koja je najviše od svih učestvovala u stvaranju i podršci UN tokom decenija, sada su njen najžešći kritičar, što postavlja pitanje o sposobnosti ove nekada ključne svetske organizacije da opstane u sadašnjem obliku.

Povelja UN-a, potpisana u San Francisku 1945. usađuje međunarodno pravo i promoviše poštovanje ljudskih prava i međunarodnih sloboda. Ali Trampove akcije i unutar Sjedinjenih Država, gde postaje sve autoritarniji, i u inostranstvu sugerišu da on malo poštuje takve pojmove.

Na primer, dao je znak da namerava da nastavi da ignoriše međunarodno pravo jedinstvenim udarima na ono što administracija tvrdi da su čamci narko kartela kod Venecuele za šta Bela kuća još nije pružila dokaze niti je zatražila od Kongresa ustavnu autorizaciju za vođenje novih ratnih akcija.

Američki saveznici takođe moraju da shvate da je najmoćniji čovek na svetu neprijateljska politička snaga koja nastoji da podriva ne samo političke baze moći njihovih lidera već i njihove demokratske sisteme, baš kao što je to činio u SAD.

Povremeno, u UN‑u je delovao manje kao lider slobodnog sveta, a više kao vrhovnik globalnog radikalno-desničarskog pokreta.

Saveznici su osam meseci trošili na udobravanje i laskanje Trampu. Sledeće tri godine i četiri meseca biće posvećene suzbijanju štete koju može izazvati, što će, ocenjuje CNN, biti skoro nemoguć zadatak.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari