Foto: Rokas Tenys / Shutterstock.comNajozbiljnija bezbednosna kriza u Evropi u poslednjih nekoliko decenija ide ka katastrofi.
Ruski upadi u vazdušni prostor Poljske, Rumunije i Estonije ne mogu se odbaciti kao nesrećni slučajevi ili trivijalnosti. To je direktan napad ne na teritoriju NATO-a, već na kredibilitet same Alijanse.
A NATO je upravo poslao ‘snažan’ signal Kremlju: „Nismo ozbiljni“, piše Edvard Lukas, dugogodišnji dopisnik Ekonomista iz Berlina, Moskve, Beča i baltičkih država i međunarodno priznati stručnjak za špijunažu, subverziju, upotrebu i zloupotrebu istorije u analizi za CEPA.org.
Rusiji nije potrebno da vojno porazi NATO ako može da ga porazi politički. Ako članice Alijanse ne veruju da će druge članice doći njima u pomoć kada budu napadnute, one se osećaju izolovano.
Sve češće prave planove kako da se same brane. I sve manje razmišljaju o tome kako da pomognu drugima.
U dvoboju sa pojedinačnim NATO zemljama ili manjim grupama njih Rusija izgleda znatno moćnije.
Tapšanje po ramenima unutar NATO-a je frustrirajuće. Ništa što Alijansa radi ne odvraća Rusiju. NATO je rasporedio svoje najskuplje borbene avione i rakete da bi obarao jeftine ruske dronove iznad Poljske.
Dozvolio je ruskom dronu da uđe u rumunski vazdušni prostor i zatim se vrati nazad u Ukrajinu. Potom je podigao lovce kao odgovor na upad u estonski vazdušni prostor koji je trajao 12 minuta.
Portparol NATO-a je to nazvao „još jednim primerom neodgovornog ruskog ponašanja i sposobnosti NATO-a da odgovori“.
Prvi deo te rečenice ozbiljno umanjuje pretnju, primećuje Lukas. Ovo nije rusko „neodgovorno ponašanje“, dodaje. Takav jezik se koristi za pijanog vozača ili problematične tinejdžere. Kremlj sistematski i drsko provocira Alijansu.
Drugi deo rečenice bi, preciznije, trebalo da glasi: „Nesposobnost NATO-a da odgovori“.
Na političkom nivou, ćutanje iz Bele kuće je zaglušujuće. Pod bilo kojom prethodnom administracijom, SAD bi predvodile reakcije NATO-a na ovako ozbiljnu provokaciju.
Sada, SAD ne samo da su odsutne, već aktivno potkopavaju odbranu svojih saveznika.
Prema detaljnom i dobro potkrepljenom izveštaju magazina The Atlantic, SAD trenutno blokiraju prodaju osetljive vojne opreme evropskim zemljama.
NATO-ov vojni odgovor takođe izostaje. Gde su jasna naređenja za obaranje ruskih aviona i dronova koji narušavaju vazdušni prostor NATO-a?
Izgleda da su Sjedinjene Države – koje se nalaze u samom centru NATO-ove vojne komandne strukture – odlučile da izbegnu bilo kakav vojni sukob s Rusijom. To daje zeleno svetlo Vladimiru Putinu da nastavi da ponižava i razjedinjuje Alijansu.
Evropski saveznici i dalje imaju opcije. Mogu samostalno dogovoriti samostalnim angažovanjem, nezavisno od NATO-a. Ali moraju biti oprezni da ne upadnu u zamke koje postavlja Kremlj.
Putin možda želi da istakne vojne slabosti zemalja poput Estonije, koja nema vazduhoplovstvo, ili teritorijalnu ranjivost Suvalki-Alietus koridora, koji povezuje Poljsku i Litvaniju.
Kremlju odgovara da usadi korozivno pitanje u umove saveznika: „Da li ste spremni da idete u rat s Rusijom zbog baltičkih država?“
Ruske pretnje ovim zemljama ne bi smele da dovedu do toga da budu tretirane kao posebni slučajevi. Kremlj preti celoj Evropi.
Drugim rečima, samo zato što Putin izvodi provokacije u Baltiku, ne znači da Alijansa mora automatski tamo da usmeri svoj odgovor.
Zaista, bolja reakcija bila bi pokretanje drugačije inicijative. Ubrzavanje zaplene zamrznute imovine ruske centralne banke koja se nalazi na računima evropskih banaka u cilju finansiranja ukrajinskih ratnih napora, kako su to predložile Evropska unija i sada Velika Britanija – predstavljalo bi kaznu od 200 milijardi dolara: otprilike 16 milijardi dolara za svakih 12 minuta koliko su ruski avioni proveli u estonskom vazdušnom prostoru.
Sistem „Eastern Sentry“, odbrambeni štit protiv vazdušnih pretnji koji se trenutno postavlja duž istočne granice NATO-a, imao bi još jači odvraćajući efekat kada bi bio raspoređen i u zapadnoj Ukrajini, kao deo predloženog „Sky Shield“ projekta.
Eskalacija je sada neizbežna, ali neka se dogodi po našim uslovima, a ne po Putinovim.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


