Foto: EPAEU razvija neviđen plan koji bi mogao Ukrajini omogućiti delimično članstvo u bloku već sledeće godine, dok Brisel pokušava da učvrsti položaj te zemlje u Evropi i zaštiti je od Moskve, prema rečima 10 zvaničnika i diplomata.
Četiri godine nakon ruske invazije punog obima, i dok Kijev gura za članstvo u EU 2027. kako bi ga uključio u mirovni sporazum sa Kremljom, ova ideja u ranoj fazi predstavljala bi dramatičnu promenu u načinu na koji blok uključuje nove zemlje, piše Politico.
Plan predviđa da Ukrajina dobije mesto za stolom EU pre nego što sprovede reforme potrebne za punopravno članstvo.
Evropski zvaničnici i ukrajinska vlada kažu da je kandidatura Ukrajine za članstvo hitna.
Rusija će verovatno pokušati da „zaustavi naše kretanje ka EU“, rekao je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski novinarima u Kijevu u petak, kada su ga pitali o značaju formalizovanja datuma pristupanja 2027. godine.
„Zato i kažemo: navedite datum. Zašto baš specifičan datum? Zato što će datum biti potpisan od strane Ukrajine, Evrope, SAD i Rusije“.
Ideja EU odražava višeslojni model Unije koji je predstavio Emanuel Makron, a koji je više puta iznosio od kada je postao predsednik Francuske 2017. godine.
Najnovija verzija je neformalno nazvana „obrnuto proširenje“, tvrdi jedan zvaničnik EU i dvojica evropskih diplomata, jer efektivno uvodi zemlje u blok na početku procesa ispunjavanja kriterijuma za članstvo, umesto na kraju.
Zvaničnici EU kažu da je ideja privlačna jer bi Ukrajini dala prostor da završi reforme institucija, pravosuđa i političkog sistema, istovremeno smanjujući verovatnoću da odustane od nade da ikada postane članica bloka i okrene leđa Zapadu. Ipak, prepreke postoje, pre svega premijer Mađarske Viktor Orban, koji se protivi članstvu Ukrajine.
Na osnovu razgovora sa petoro diplomata koji predstavljaju različite zemlje i tri zvaničnika EU i dva ukrajinska zvaničnika, kojima je omogućeno da ostanu anonimni zbog poverljivosti pregovora, Politico je identifikovao pet koraka.
Korak 1: Pripremiti Ukrajinu
EU „unapred priprema“ Ukrajinu za kandidaturu. To uključuje pružanje neformalnih smernica Kijevu u pregovorima po „klasterima“ – pravnim koracima na putu ka članstvu.
Blok je već Ukrajini dao detalje o tri od šest pregovaračkih klastera. Na neformalnom sastanku ministara za evropske poslove na Kipru u martu, EU želi da ukrajinskoj delegaciji pruži detalje i o preostalim klasterima kako bi rad na njima takođe mogao da počne.
„Uprkos najizazovnijim okolnostima, usred kontinuirane ruske agresije, Ukrajina ubrzava svoje reforme“, rekla je Marilena Raouna, zamenica ministra za evropske poslove za Politico. Sastanak 3. marta imaće za cilj da potvrdi tu podršku, dodala je.
Ali „neće biti prečica“ u vezi reformi, rekao je jedan zvaničnik EU. Tu poruku su potvrdila i dvojica visokih diplomata iz zemalja koje snažno podržavaju Ukrajinu, kao i svi zvaničnici EU sa kojima je Politico razgovarao.
„Članstvo u EU donosi koristi samo ako prođete kroz transformaciju putem procesa proširenja – to je prava supermoć članstva u EU“, rekao je jedan zvaničnik. „Evropska komisija mora da uskladi te dve stvari: potrebu da se ide brzo, ali i da Ukrajina sprovede reforme“.
Sa svoje strane, Kijev kaže da je spreman da obavi potreban posao. „Tehnički ćemo biti spremni do 2027.“, rekao je Zelenski u petak. „Pričate o kraju rata i istovremenim bezbednosnim garancijama. A EU za nas znači upravo bezbednosne garancije“.
Korak 2: Obrnuto proširenje
Vlade EU su u petak u Briselu postavile pitanja predsednici Komisije Ursuli fon der Lajen o naporima da se prevaziđe zastoj u uključivanju novih zemalja u blok, prema diplomatama koji su učestvovali u diskusiji ili su bili informisani o njenom sadržaju.
Ona je izložila različite opcije i modele koje EU razmatra, rekli su oni. Među njima je bila ideja „obrnuto proširenje“.
„Bilo bi to svojevrsno preispitivanje procesa – vi se priključite, a onda vam se postepeno daju prava i obaveze“, rekao je zvaničnik EU upoznat sa sadržajem diskusije. „Dakle, razmišljalo bi se o tome kako sprovodimo pristupanje, s obzirom na vrlo drugačiju situaciju koju imamo sada u odnosu na period kada je Komisija utvrdila kriterijume za članstvo.“
Cilj nije spuštanje standarda, već stvaranje politički snažne poruke zemljama čije se članstvo odlaže zbog rata ili protivljenja prestonica kao što je Budimpešta – ne samo Ukrajine, već i Moldavije, Albanije i drugih.
„Važno je poslati političku poruku“, rekao je diplomat EU. „Rat traje već četiri godine. Ukrajincima je potrebna podrška. EU mora da pruži tu podršku, politički i psihološki.“
Iako je Zelenski ranije rekao da Ukrajina neće prihvatiti status druge kategorije unutar EU, mogao bi biti otvoren za nešto što bi formalizovalo put zemlje ka EU pre nego što postane punopravni član bloka, rekao je zvaničnik upoznat sa razmišljanjem Kijeva.
Jedan moldavski zvaničnik rekao je za Politico da njegova zemlja „želi da se priključi Evropskoj uniji koja funkcioniše efikasno i izvan 27 članica, i pozdravljamo diskusije o unutrašnjim reformama potrebnim da se to omogući“. Istovremeno, „punopravno članstvo – sa jednakim pravima i punim učešćem u odlučivanju EU – mora ostati jasan i konačan cilj.“
Albanski premijer Edi Rama rekao je prošlog meseca za briselski list da je kreativan pristup članstvu u EU „dobra ideja“ i da bi njegova zemlja čak privremeno pristala da nema svog komesara.
Ideja ima i protivnike unutar EU. „Po principu, ne možete diskutovati o dve kategorije članica“, rekao je zvaničnik EU. „To ne bi bilo fer ne samo prema Ukrajini, već i prema evropskom projektu. Poruka treba da bude: ubrzajte reforme.“
Nemačka, posebno, protiv je ideje o više nivoa članstva u EU i oprezna je prema tome da zemlje koje se priključe pre nego što budu spremne neće dobiti ono što Brisel neće moći da ispuni, prema rečima jednog visokog diplomate. Ipak, nada je da ako EU „teški igrači“ poput Pariza, Rima i Varšave podrže inicijativu, Berlin bi mogao da bude ubeđen.
Korak 3: Sačekati odlazak Orbana
Izazov za perspektivu članstva Ukrajine je da se sve 27 zemalja članica slože, jer svaka odluka o proširenju bloka zahteva jednoglasnu podršku. Orban, Putinov najbliži saveznik u EU, čvrsto se protivi.
Ipak, Komisija i prestonice EU gledaju ka mađarskim izborima u aprilu i takođe rade na načinima da zaobiđu Orbánovo pravo veta.
Orbán se suočava sa tesnom borbom i zaostaje u anketama. On je u svojoj kampanji iskoristio pitanje ukrajinskog članstva u EU, a tokom vikenda je rekao da je „Ukrajina naš neprijatelj“ zbog njenog zalaganja za zabranu uvoza ruske energije i da ona „nikada“ ne bi smela da se pridruži EU.
Nijedan od zvaničnika sa kojima je Politico razgovarao nije verovao da će Orban promeniti mišljenje pre izbora.
Antipatija mađarskog premijera prema Kijevu „ide duboko“, rekao je jedan viši diplomat EU. „To je lična stvar između Orbána i Zelenskog. Više je od strateške ili taktičke igre.“
Orban i Zelenski su se više puta međusobno kritikovali. Zelenski je javno optužio Orbana da „radi vrlo opasne stvari“ blokirajući Ukrajinu na putu ka EU i zasebno je Budimpeštu nazvao „malom Moskvom“. Orbán je nazvao Ukrajinu „jednom od najkorumpiranijih zemalja na svetu“ i optužio Zelenskog da preti suverenitetu Mađarske.
Nekoliko zvaničnika EU reklo je da se nadaju da, ako Orbán izgubi izbore, njegov rival Peter Mađar, konzervativni lider opozicione Tise, mogao da promeni kurs po pitanju Ukrajine, s obzirom na to da je prošle godine obećao da će ovo pitanje staviti na referendum.
Ali ako Orban bude reizabran, prelazi se na četvrti korak.
Korak 4: Igrati „Tramp kartom“
Dok Orbanova opozicija članstvu Ukrajine u EU izgleda čvrsta, postoji jedan čovek za koga evropski lideri veruju da bi mogao da promeni njegovo mišljenje: Donald Tramp.
Predsednik SAD, koji je blisko povezan sa Orbanom i dao mu podršku pred mađarske izbore, nije krio svoju želju da bude taj koji će naterati Ukrajinu i Rusiju da postignu mirovni sporazum. Sa članstvom Ukrajine u EU do 2027. godine uključeno u nacrt 20-tačnog predloga za okončanje rata, nada je da bi Tramp mogao da pozove Budimpeštu da postigne dogovor.
Prema mirovnom predlogu, SAD „preuzimaju obavezu da budu garant da niko neće blokirati“ elemente sporazuma, rekao je. „Razgovaramo o tome da li će Sjedinjene Američke Države politički raditi sa nekim evropskim entitetima kako oni ne bi blokirali.“
Trampova administracija je ranije pritiskala Orbana tokom pregovora o paketima sankcija EU protiv Moskve, rekao je jedan diplomat EU.
Korak 5: Ako sve drugo ne uspe, oduzeti Mađarskoj pravo glasa
Ako Trampova „umetnost dogovora“ ne uspe, postoji još jedna karta koju EU može da odigra: vraćanje člana 7. ugovora EU na sto protiv Mađarske, prema rečima dvojice diplomata EU.
Član 7., koji se primenjuje kada se smatra da zemlja ugrožava osnovne vrednosti bloka, predstavlja najozbiljniju političku sankciju koju EU može da uvede, jer suspenduje prava članice, uključujući pravo da odlučuje o novim članicama.
EU još ne namerava da pokrene tu inicijativu, smatrajući da bi to dalo prednost Orbanu pred aprilske izbore. Međutim, prestonice procenjuju podršku za korišćenje ovog instrumenta ako Orban bude reizabran i nastavi da opstruira donošenje odluka EU. Takav potez je „apsolutno moguć“, rekao je treći diplomat.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


