EPA/Ronald Pena RNakon hapšenja predsednika Nikolasa Madura tokom američke vojne operacije u Venecueli, komanda nad južnoameričkom zemljom pala je u ruke izvršne potpredsednice Delsi Rodrigez.
To je ono što nalaže venecuelanski ustav u svojim različitim scenarijima koji predviđaju odsustvo predsednika. Prema članovima 233 i 234, bez obzira da li je odsustvo privremeno ili apsolutno, potpredsednik preuzima predsedničke dužnosti.
Rodrigez – takođe ministarka finansija i nafte – stupila je na dužnost u subotu popodne. Nekoliko sati nakon hapšenja Madura i njegove supruge Silije Flores predsedavala je sednicom Nacionalnog saveta za odbranu, okružena drugim ministrima i visokim zvaničnicima, i zahtevala „neodložno puštanje“ para, osuđujući američku vojnu operaciju.
Stojeći ispred venecuelanske zastave, piše CNN, Rodrigez je rekla da operacija izvedena rano ujutru predstavlja očigledno kršenje međunarodnog prava i suvereniteta Venecuele. Dodala je da akciju moraju odbaciti Venecuelanci i osuditi vlade širom Latinske Amerike.
„Pozivamo narode velike domovine da ostanu ujedinjeni jer ono što je urađeno Venecueli može se učiniti bilo kome. Ta brutalna upotreba sile za krah volje naroda može se sprovesti protiv bilo koje zemlje“, rekla je Savetu u obraćanju koje je prenosila državna televizija VTV.
Zvaničnica sa Madurovim „punim poverenjem“
Rodrigez (56) je iz Karakasa i studirala je pravo na Centralnom univerzitetu Venecuele.
Više od dve decenije je provela kao jedna od vodećih ličnosti čavizma, političkog pokreta koji je osnovao predsednik Ugo Čavez, a koji Maduro predvodi od Čavezove smrti 2013. godine.
Zajedno sa svojim bratom Horheom Rodrigezom, sadašnjim predsednikom Narodne skupštine, bila je na raznim pozicijama još od Čavezove ere. Bila je ministarka komunikacija i informisanja od 2013. do 2014. godine, a kasnije je postala ministarka spoljnih poslova od 2014. do 2017. godine. U toj ulozi branila je Madurovu vladu od međunarodnih kritika, uključujući navode o nazadovanju demokratije i kršenju ljudskih prava u zemlji.
Kao ministarka spoljnih poslova, Rodrigez je predstavljala Venecuelu na forumima kao što su Ujedinjene nacije, gde je optuživala druge vlade da pokušavaju da potkopaju njenu zemlju.
Godine 2017, Rodrigez je postala predsednica Ustavotvorne narodne skupštine koja je proširila ovlašćenja vlade nakon što je opozicija pobedila na parlamentarnim izborima 2015. godine.
Maduro ju je 2018. godine imenovao za potpredsednicu za svoj drugi mandat. Zadržala je tu funkciju tokom njegovog trećeg predsedničkog mandata, koji je počeo 10. januara 2025. godine, nakon kontroverznih izbora 28. jula 2024. godine.
Do hapšenja predsednika ona je bila glavni ekonomski autoritet Venecuele i ministarka za naftu.
Venecuelanska opozicija tvrdi da su izbori 2024. bili namešteni i da Maduro nije legitimno izabrani predsednik. Insistira na tome da je pravi pobednik bio bivši ambasador Edmundo Gonzalez Urutija, stav koji podržavaju neke vlade u regionu.
Hose Manuel Romano, ustavni advokat i politički analitičar, rekao je za CNN da pozicije koje je Rodrigez obavljala pokazuju da je ona „veoma istaknuta“ ličnost u venecuelanskoj vladi i neko ko uživa predsednikovo „puno poverenje“.
„Izvršna potpredsednica Republike je veoma efikasan operater, žena sa jakim liderskim veštinama za upravljanje timovima“, rekao je Romano.
„Ona je veoma orijentisana na rezultate i ima značajan uticaj na ceo vladin aparat, uključujuči Ministarstvo odbrane. To je veoma važno napomenuti u trenutnim okolnostima“, dodao je.
Na putu ka razumevanju sa SAD?
Nekoliko sati nakon Madurovog hapšenja, a pre nego što se Rodrigez obratila Nacionalnom savetu za odbranu, predsednik SAD Donald Tramp je na konferenciji za novinare rekao da je državni sekretar Marko Rubio razgovarao sa potpredsednicom. Prema Trampovim rečima, ona je delovala spremno da sarađuje sa Vašingtonom na novoj fazi za Venecuelu.
„Razgovarala je sa Markom. Rekla je: ‘Uradićemo šta god vam je potrebno.’ Mislim da je bila prilično ljubazna. Uradićemo ovo kako treba“, rekao je Tramp.
Trampove izjave su, međutim, iznenadile neke analitičare, koji veruju da je malo verovatno da će Rodrigez napraviti ustupke Sjedinjenim Državama.
„Ona nije umerena alternativa Maduru. Bila je jedna od najmoćnijih i najtvrdokornijih ličnosti u celom sistemu“, rekao je za CNN Imdat Oner, politički analitičar u Institutu Džek D. Gordon i bivši turski diplomata sa sedištem u Venecueli.
„Njen uspon na vlast izgleda da je rezultat neke vrste razumevanja između Sjedinjenih Država i ključnih aktera koji se pripremaju za postmadurov scenario. U tom kontekstu, ona bi u suštini služila kao starateljka dok demokratski izabrani lider ne preuzme dužnost“, dodao je analitičar.
U svojim prvim porukama nakon Madurovog hapšenja, Rodrigez nije pokazala znake povlačenja i bez pozivanja na Trampove izjave zatvorila je vrata bilo kakvoj potencijalnoj saradnji sa Sjedinjenim Državama.
Ranije tog jutra, tokom telefonskog intervjua za VTV, Rodrigez je rekla da je mesto boravka Madura i Floresa nepoznato i zahtevala je dokaz da su živi. Kasnije popodne, tokom sednice Nacionalnog saveta za odbranu, eskalirala je svoju retoriku, osudila američku operaciju i, uprkos okolnostima, insistirala da Maduro ostane na čelu Venecuele.
„U ovoj zemlji postoji samo jedan predsednik, a njegovo ime je Nikolas Maduro Moros“, rekla je Rodrigez — sada, sticajem okolnosti, najvidljivije lice vlade.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


