Naš ulazak u parlament nedvojbeno znači novo političko doba 1

Kad pogledate dinamiku kroz vrijeme, HDZ-u su se i u prošlosti kao i sada pojavljivali razni desni konkurenti – bilo u varijanti klasičnih pravaških nacionalističkih stranaka, socijalno konzervativnih ili sad u novije vrijeme desni populisti, i HDZ ih se do sada redovito uspješno rješavao kombinacijom marginalizacije i apsorpcije. Upravo je karakteristika hegemonijske stranke da uspješno monopolizira čitav prostor od desnog centra do radikalne desnice, s tim da se ‘centar gravitacije’ same stranke, da tako kažem, s vremenom miče s obzirom na kontekst, konkurente i frakciju iz koje dolazi vodstvo stranke – kaže u razgovoru za Danas Danijela Dolenec, u odgovoru na pitanje da li se slaže sa navodima da je HDZ napustio pozicije desnice i ušao u spektar centra kao političke opcije.

*Da li je time stvoren potencijal za jačanje radikalnih desnih političkih elemenata i koliko je to opasno?

– Jačanje radikalnih desnih elemenata ne proizlazi samo iz strategija koje koristi HDZ, u smislu toleriranja ili normalizacije nacionalizma, šovinizma, itd… nego predstavlja rezultat dugog niza godina u kojem u javnom prostoru ne postoji artikulacija lijevih ideja. Ogroman broj ljudi brine hoće li moći platiti stanarinu, odškolovati djecu ili zadržati posao, što stvara opravdani bijes i rezignaciju koju je desnica do sada uspješno kanalizirala u prvoloptaške političke poruke usmjerene na identificiranje neprijatelja, bio on etnička, rasna, seksualna ili koja već manjina u društvu. Posao je lijevih snaga da se bore protiv takve retorike, ukazujući na sistemske izvore nejednakosti, ali prije svega radeći na organiziranju ljudi oko drugačije vizije društva.

*Verujete li u širi talas promene koji nosi politika organizacija i stranaka sličnih vama unutar našeg regiona?

– Za Hrvatsku su izbori 2020. godine bili povijesni u dvostrukom smislu. Na tim je izborima po prvi put u naš parlament ušla ljevica, i istovremeno su ušle zelene snage. Slijedom opće devastacije ljevice širom srednje i istočne Europe i pomaka socijaldemokrata u liberalni centar, gotovo nigdje nemate parlamentarnu ljevicu – s iznimkom slovenske Levice. Isto tako, parlamentarne zelene opcije su iznimno rijetke. Stoga uspjeh koalicije predvođene od Možemo! nedvojbeno znači novo političko doba, a iskreno se nadam da će i druge organizacije u regiji uskoro polučiti slične uspjehe.

*NDB i URA pripadaju korpusu zelenih organizacija i programski  su slične vama, da li možemo da očekujemo veću saradnju među vašim pokretima? Gde su tačke povezivanja i moguće saradnje? Da li su to slični problemi koje sa sobom nosi region, zajedničko nasleđe ili buduća programska delatnost?

– S NDB surađujemo već duži niz godina i naše organizacije dijele čitav niz principa djelovanja i načela. Prije svega to je municipalizam, odnosno uvjerenje da se politika mijenja odozdo, te da su naši kvartovi i mjesta stanovanja primarno mjesto politizacije i borbe da promijenimo teme politike i kako se politika radi. Borimo se za zaštitu javnih dobara, naglašavamo poveznice između borbe za društvene jednakosti i pravednu prilagodbu klimatskim promjenama, te prije svega potičemo građane da uzmu odlučivanje u vlastite ruke sloganima kao što su ‘Zagreb je naš’ ili ‘Čiji je grad – Naš grad’. S URA-om nismo do sada imali kontakte između organizacija tako da njihove principe djelovanja slabije poznajemo. No, želimo se više upoznati s njihovim radom i nadamo se da će svojim djelovanjem sudjelovati u zaokretu regije prema lijevim i zelenim politikama.

*Koliko su pozicije Hrvatske dobre ili loše, s obzirom na članstvo u EU i NATO, odnosno kakva je i kakva bi trebalo da bude odnos Hrvatske prema ostalim država u regionu?

– Hrvatska treba biti podrška ostalim zemljama regije na putu u EU, kako u smislu dijeljenja našeg iskustva pristupanja, tako i zagovaranja zajedničkih regionalnih interesa prema ostalim članicama Unije. Činjenicu da se vlade u Hrvatskoj nakon dugog procesa pristupanja još uvijek prema EU ponašaju prije svega kao učenica koja slijedi upute, a ne kao potencijalno bitni akter koji može suoblikovati politiku EU prema regiji naravno vidimo kao problem. A najgori scenarij je da se bilateralni nesporazumi koriste za blokadu pregovora, kao što je Slovenija radila Hrvatskoj. Konkretno na razini progresivnih lijevih snaga u regiji, smatramo da je važno da surađujemo oko argumentiranja problema suvremene EU, uključujući migracijske i sigurnosne politike, te da zajednički zagovaramo alternative i stvaramo pritisak za promjene u EU.

close
Naš ulazak u parlament nedvojbeno znači novo političko doba 2

Prijavite se za
NJUZLETER

Svake subote u formi mejla biće Vam dostupan pregled nedelje koji za Vas biraju i komentarišu kolumnisti Danasa.

Vaša email adresa biće korišćena isključivo za potrebe slanja njuzletera u skladu sa Politikom privatnosti.

Podržite nas članstvom u Klubu čitalaca Danasa

U vreme opšte tabloidizacije, senzacionalizma i komercijalizacije medija, duže od dve decenije istrajavamo na principima profesionalnog i etičkog novinarstva. Bili smo zabranjivani i prozivani, nijedna vlast nije bila blagonaklona prema kritici, ali nas ništa nije sprečilo da vas svakodnevno objektivno informišemo. Zato želimo da se oslonimo na vas.

Članstvom u Klubu čitalaca Danasa za 799 dinara mesečno pomažete nam da ostanemo samostalni i dosledni novinarstvu u kakvo verujemo, a vi na mejl svako veče dobijate PDF sutrašnjeg broja Danas.