epa09427851 A view of an election billboard of United Russia political party in Podolsk outside Moscow, Russia, 24 August 2021. Elections to the Russian State Duma will be held from 17 to 19 September 2021. EPA-EFE/MAXIM SHIPENKOVTridesetčetvorogodišnja Irina, nastavnica iz Moskve, nije imala nameru da učestvuje na predstojećim izborima za Državnu dumu jer, kako kaže, nije smatrala nijednog kandidata vrednog svog glasa.
Sve se to promenilo kada je od šefa dobila poruku u kojoj joj je naloženo da se registruje preko interneta za glasanje. „Uprava škole mi je rekla da je glasanje deo moje dužnosti. Rekli su da to nije stvar izbora“, kaže Irina, prenosi portal themoscowtimes.com.
Dok se Rusija sprema za izbor novog sastava nacionalnog parlamenta 19.septembra, moskovski portal razgovarao je sa sedam državnih službenika širom zemlje koji su rekli da su ih njihovi poslodavci pitali, u nekim slučajevima, i pritiskali da glasaju putem interneta na izborima koji se smatraju ključnim testom vladajuće Jedinstvene Rusije, takozvani partijski stisak moći.
U izjavi za portal nisu želeli da njihova prezimena budu objavljena iz straha od odmazde.
Kritičari kažu da ruski izbori imaju dugu istoriju zastrašivanja birača posebno zaposlenih u javnom sektoru, koji čini trećinu radnih mesta u Rusiji.
Prema rečima Davida Zakonija i Ora Rojtera, dvojice američkih akademika koji proučavaju zastrašivanje birača na radnom mestu u Rusiji od izbora u Dumi 2011, čak trećina svih poslodavaca je u različitom stepenu pritiskala svoje zaposlene da glasaju na izborima u protekloj deceniji.
„Naša postizborna istraživanja pokazuju da je to vrlo rasprostranjena praksa. Od ohrabrenja do glasanja do direktnih zastrašivanja i pretnji “, rekao je Zakonji.
Anketa koju je danas objavila državna agencija za ispitivanje javnog mnjenja VTsIOM pokazala je da je 14 odsto svih poslodavaca koji rade u industrijskim pogonima u Rusiji suočeno sa prisilnim glasanjem za predstojeće izbore, dok je skoro polovina zapsolenih izjavila da su njihovi šefovi spomenuli izbore.
„Iako je prerano za reći, nismo videli nikakve naznake da će mobilizacija birača ovog puta biti manja“, rekao je Rojter.
Nakon svakih izbora, na desetine video zapisa koji se objave na internet prikazuju kako rukovodioci državnih preduzeća mobilišu svoje zaposlene da glasaju i koriste „tehnike ringišpila“ – osiguravajući organizovani prevoz odabranih birača do više biračkih mesta istog dana izbora, što im omogućava da glasaju i dva puta.
Na jednom takvom video snimku sa izbora za Dumu 2011. vidi se gradonačelnik grada Novokuznjec Valeri Smolev kako daje instrukcije savetu direktora najveće gradske korporacije da mobiliše svoje zaposlene da glasaju za Jedinstvenu Rusiju.
„Trebalo bi da ove izbore odradimo na pravi način kako ne bismo prošli loše… Očigledno je da Jedinstvena Rusija treba da pobedi“, kaže on u videu.
Kritičari Kremlja kažu da ovog puta vlasti pokušavaju da minimiziraju takve pojave pozivajući birače da se registruju i glasaju onlajn. „Metode su evoluirale. Kremlj želi da izbegne sramotne slike „ringišil tehnika“ i mnogo je lakše naterati nekoga da glasa onlajn bez ikakvog nadzora “, navodi je Roman Juneman, bivši nezavisni političar sada deo organizacije „Tvoj izbor“ za nadgledanje izbora koja prikuplja žalbe zaposlenih koji kažu da se vrši pritisak da glasaju.
Juneman tvrdi da je prevara putem elektronskog glasanja dovela do toga da je izgubio za izbore u Gradskoj dumi u Moskvi 2019. kada je počelo da se glasanje putem interneta.
Rusija je od tada brzo proširila svoj program onlajn glasanja.
Osim Moskve, još šest regiona će omogućiti ljudima da glasaju na mreži na predstojećim izborima za Dumu. Više od 1,5 miliona Moskovljana prijavilo se za sistem elektronskog glasanja, uključujući gradonačelnika Moskve Sergeja Sobjanina.
„Brzo je, lako i sigurno. Potrebna su samo dva ili tri klika bez izlaska iz kuće ”, rekao je Sobjanin ruskim medijima. Elektronsko glasanje u Moskvi odvijaće se na platformi koju je razvila kancelarija gradonačelnika, dok će u drugim oblastima ići putem portala vladinih usluga Gosuslugi.
Prvi izveštaji opštinskih zvaničnika koji su svojim zaposlenima govorili da se registruju za glasanje na mreži počeli su da se pojavljuju u lokalnim medijima još u julu i avgustu ove godine.
Ruska izborna komisija poriče navode da se birači mobilišu, navodeći da nisu imali „skoro nikakvih“ pritužbi.
Moskovski portal razgovarao je sa četvoro zaposlenih u državnom sektoru obrazovanja i zdravstvene zaštite u glavnom gradu koji su rekli da im je naređeno da se registruju na internetu za glasanje. Svi su, međutim, rekli da im nije sugerisano za koga će glasati.
„Poslali su nam elektronsku poruku sa uputstvima za glasanje. Glavni lekar nam je rekao da će pratiti da li smo glasali ili ne ”, rekao je Dmitrij, lekar iz Moskve.
Sve studije pokazale su da 33 odsto zaposlenih u Rusiji veruje da bi njihovi poslodavci mogli saznati o njihovom izboru glasanja, što navodi na zaključak da je veća verovatnoća da će glasati za vladajuću stranku.
Izvan Moskve, međutim, neki zaposleni koje je kontaktirao themoscowtimes.com rekli su da im je rečeno da glasaju za kandidata Jedinstvene Rusije.
„Tokom nedavnog sastanka rekli su nam da se registrujemo i glasamo za vladajuću stranku. Rekli su da je to jedina stranka koja će se pobrinuti da dobijem svoju platu “, kaže Igor, vozač autobusa u Jaroslavu, glavnom gradu jedne od regija koja je uvela sistem elekstronskog glasanja.
Nezavisni novinski sajt Meduza, koga su ruske vlasti nedavno proglasile „stranim agentom“, prijavio je da poslodavci daju instrukcije da glasaju za Jedinstvenu Rusiju putem aplikacija za slanje poruka, društvenih mreža ili usmeno.
Stanislav Andrejčuk, kopredsedavajući nezavisnog nadzornog odbora za izbore „Golos“, kaže da je „veoma zabrinut zbog izgleda“ Rusije da pređe na onlajn glasanje. „To je potpuno netransparentno. Praktično nema nikakvih kontrola “, navodi on.
Golosu, koji je takođe proglašen „stranim agentom“ prošlog meseca otežano je praćenje izbora ali vode onlajn platformu za nadgledanje pod nazivom „Mapa prekršaja“ koja registruje pritužbe birača koji kažu da se vrši pritisak na njih da glasaju.
„Elektronskim glasanjem mogli bismo doći u situaciju da na dan glasanja šef fabrike jednostavno stane iza ekrana računara svojih radnika i kontroliše za koga glasaju”, rekao je Andrejčuk.
On je takođe ukazao na pritužbe Moskovljana na primarnim izborima Jedinstvene Rusije u maju prošle godine, gde je bilo slučajeva da su se korisnici prijavljivali na Gosuslugi gde bi uvideli da je neko već glasao u njihovo ime. Rusko ministarstvo digitalnog razvoja potvrdilo je listu Komersant da je nekoliko naloga zaista hakovano „zbog toga što korisnici imaju slabe lozinke“.
Još jedna kontroverzna karakteristika onlajn glasanja u Moskvi – koju je kritikovala predsednica Centralne izborne komisije Ela Pamfilova – jeste što omogućava biračima da se vrate i promene svoj izbor sve dok je glasanje u toku.
Andrejčuk očekuje da će vlasti sprovesti onlajn glasanje širom Rusije do predsedničkih izbora 2024. „Za sada, nekoliko regiona koristi takav vid glasanja. Ali ovo bi mogla da bude premisa za ono što sledi. Ovo bi mogli biti poslednji fizički izbori ”, rekao je on.
Imajući u vidu da je interesovanje građana za politiku na najnižem nivou u proteklih sedamnaest godina a samim tim i podrška vladajućoj Jedinstvenoj Rusije (27 odsto) što je najslabije u poslednjih 13 godina, državni službenici će biti ključni za ishod ovih izbora, navode stručnjaci.
„Za vlasti je važno da se oni koji su nezadovoljni režimom ne pojave i ne glasaju“, rekao je Vladimir Gelman, profesor ruske politike na Univerzitetu u Helsinkiju.
„To znači da se mora oslanjati na ključni odziv budžetskih radnika kako bi se sprečila mala izlaznost.“
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


