„Dodik je prešao Rubikon, ali i došao do zida“: Sagovornici Danasa o političkoj sutuaciji u Republici Srpskoj

On je izričit u tome da neće prihvatiti izbore, te da će krajem septembra da raspiše referendum o njemu i Visokom predstavniku Kristijanu Šmitu.

Po mišljenju pravnika Satka Mujagića, sve što se dešava od leta 2021. godine kad je tadašnji Visoki predstavnik Valentin Incko izmenio zakone i između ostalog zabranio negiranje genocida, deo je smišljenog plana u koji su odavno uključeni i “politički” Beograd i Moskva, a delimično i hrvatski HDZ, pa time i Zagreb.

„Dodik je tada izjavio da je Incko kreten, srbomrzac, da je nelegalno izabran i da tjera RS u disoluciju Bosne i Hercegovine: “ovdje više nemamo šta da čekamo”. U međuvremenu je Dodik osuđen i (na papiru) smijenjen, a zadnjih godina je u Banja Luci protuustavno donešen niz zakona za koje RS nema ingerencije: na primjer o agenciji za lijekove na entitetskom nivou, kao i o formiranju vlastite vojske, odluke Suda BiH se (navodno) ne poštuju, dodijeljene su protuustavne ingerencije entitetskoj policiji da ima pravo nadzora i kontrole granice, zabrana obavljanja posla SIPA na teritoriji RS, i drugo“, objašnjava Mujagić.

Naš sagovornik naglašava da je cilj potpuna blokada države i pravni vakum.

„Kako rekoh za Danas prije četiri godine – cilj je kiprizacija Bosne i Hercegovine dok se međunarodni faktor ne umori – a ono što očito slijedi je referendum i proglašenje otcjepljenja entiteta. Nešto slično se spremalo krajem februara 2022., međutim “blitzkrieg” i planirani pad Kijeva nije uspio, a NATO je tada pravovremeno reagovao dovođenjem dodatnih trupa i nadlijetanjem Bosne i Hercegovine“, ukazuje Mujagić.

Kako dodaje, danas je politička situacija nepredvidiva dolaskom Donalda Trampa u Belu Kuću, „a Dodik je u međuvremenu prešao Rubikon“.

„Kocka je bačena i vjerujem da će se u sljedećih šest do devet mjeseci znati da li je država dovoljno jaka da spriječi secesiju koja je počela na sličan način 1992., a završila ratom i genocidom. Ključna će opet biti politika Zapada, jer smo, poput dogovora iz Jalte, ušli u fazu nove podjele interesnih sfera trenutnim dogovorima o podjeli Ukrajine“, navodi Mujagić.

On veruje da će države NATO ispoštovati Dejtonski mirovni sporazum za koji su i same odgovorne.

„Ako ništa možda zato što njima samima nisu u interesu ruske rakete zemlja-zemlja postavljene na Kozari i Manjači, u stomaku EU i NATO-a. Ne bi treble biti u interesu ni Srbima u Bosni, pa ni Dodiku, međutim on odavno gleda samo vlastiti interes“, ističe Danasov sagovornik.

Mujagić smatra da je budućnost zemalja Balkana Evropska Unija, ali dodaje da dok god se u Beogradu i Zagrebu radi o glavi Bosni i Hercegovini kao 1939. i 1991., „tapkaćemo u mjestu, a narod će bježati i iz Bosne i Srbije i Hrvatske, a u Rusiju sigurno neće“.

Politička analitičarka iz Banjaluke, Tanja Topić, smatra da iako se mnogima čini da će Dodik ići do kraja, njegov manevarski znatno je sužen.

„Mislim da je došao do zida kada će prihvatiti presudu suda i sudjelovati na prijevremenim izborima“, ističe Topić za Danas.

Prema njenom mišljenju, situacija oko ostavke Viskovića je politički nelogična, iako joj je sam Dodik prilikom imenovanja odredio rok trajanja od dve godine.

„Obrazloženja jesu još čudnija, smjenjujete vladu koja je „ostvarila impozantne rezultate“ i to kada više nemate ovlašćenja da imenujete novog mandatara, pa onda obezglavite kompletan institucionalni sistem. Istina, bio je to uvijek sistem jednog čovjeka, čija su očekivanja počevši od pravosnažne presude, preko Trampove administracije do nedvosmislene poruke tradicionalnog partnera Dragana Čovića o vladavini prava i poštovanju odluka institucija države, vidjeli smo javno, iznevjerena“, navodi Topić.