Mediji: Mađarska i Slovenija prednjače u regionu po sposobnostima za protivoklopnu borbu 1Foto: EPA/PETER OETZMANN

Mađarska i Slovenija prednjače u regionu po sposobnostima za blisku protivoklopnu borbu, koja je karakteristična za aktuelni rat u Ukrajini, dok vojske Srbije, Hrvatske, Crne Gore i BiH imaju najslabije kapacitete za taj vid sukoba.

Kako navodi portal Balkanska bezbednosna mreža, zvanični podaci sa portala oružanih snaga zemalja regiona ukazuju da najbolje po pitanju sposobnosti za blisku protivoklopnu borbu stoje Mađarska i Slovenija.

„Za blisku protivoklopnu borbu namenjeni su sistemi koji imaju malu masu, tako da jedan ili dva vojnika mogu efikasno da koriste oružje ispaljivanjem sa ramena. Najmodernije oružje u regionu za blisku protivoklopnu borbu je švedski protivoklopni lanser ‘Karl Gustav’ kalibra 84 milimetara a najmoderniju verziju tog sistema imaju upravo Mađarska i Slovenija“, piše u tekstu.

Reč je o oružju koje može da uništi gotovo sve vrste savremenih oklopnih vozila i tenkova.

Stariju generaciju tog sistema koristi Grčka, koja takođe ima i američki M-67 i LAW, kao i ruski RPG-18.

Portal piše da su u regionu najbrojniji protivoklopni sistemi za blisku borbu jugoslovenski ručni raketni bacač M-80 Zolja i ručni bacač raketa M-79 Osa, koje su vojske nasledile od Jugoslovenske narodne armije. Oba sistema se i dalje proizvode u Srbiji i formalno se nalaze u zvaničnoj ponudi „Slobode“ iz Čačka.

„Zolju koriste Srbija, Crna Gora, Severna Makedonija i BiH. Ovo oružje, inače za jednokratnu upotrebu, ima relativno malu masu od samo tri kilograma i efikasni domet od 400 metara. Iako je ovo oružje nastalo pre nekoliko decenija i dalje je efikasno za uništavanje savremenih lakih oklopnih vozila, kao i svih starijih modela oklopnih vozila. Međutim, Zolja je praktično bespomoćna u borbi protiv savremenih tenkova koji imaju deblji i često višestruki oklop“, piše u tekstu.

U arsenalu za blisku protivklopnu borbu oružanih snaga Hrvatske vodi se švedski sistem AT4 koji je proteklih godina prikazivan na vojničkim takmičenjima ali je predsednik te zemlje Zoran Milanović nedavno rekao da nema protivoklopnih oružja, što može da ukazuje na sadašnje stanje u magacinima.

U budžetu za 2023. godinu predviđena je kupovina dva veoma moćna sistema RGW 90 Matador iz Nemačke i FGM-148 Džavelin iz SAD. Međutim, u istoj izjavi hrvatski predsednik tvrdio je da će ta oružja stići za dve godine „u normalnim okolnostima“.

„Albanija je takođe naručila Džaveline. Dok ne stignu Džavelini, albanska vojska osloniće se na stare kineske kopije RPG-7. Nije poznato koje modele projektila za RPG-7 poseduje albanska vojska, ali i najslabiji i najstariji projektili imaju probojnost dovoljnu za uništavanje svih tipova oklopnih vozila i tenkova starije generacije, ali ne i savremenih tenkova“, piše u tekstu.

Rumunija i Bugarska se u domenu bliske protivoklopne borbe takođe oslanjaju na RPG-7, odnosno licencirane modele koje proizvode u sopstvenim fabrikama.

Osim Hrvatske i Albanije, ostale zemlje sa slabim sposobnostima za blisku protivoklopnu borbu za sada nisu najavljivale nabavku nekih modernijih sistema, piše portal Balkanska bezbednosna mreža.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari