„Putin bi mogao da otvori još jedan front na Balkanu zbog Dodika“: Eksperti iz BiH, Srbije i inostranstva pisali OHR-u i Veću za implementaciju mira

U pismu, u koje je Danas imao uvid, potpisnici upućuju apel su zabrinuti zbog „prijetnje miru u Bosni i Hercegovini koju su prouzročili nedavni postupci i izjave Milorada Dodika”, te navode da „trenutna kriza predstavlja rizik od ništa manje nego ponavljanja masovnih zločina i genocida iz 1990-ih”.

Pismo je stiglo i na adrese komesara za ljudska prava Saveta Evrope Majkla OFlaertija i visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava.

„Dodik potkopava vladavinu prava tako što održavanjem referenduma osporava svoju presudu i smjenu sa dužnosti. Nakon presude Dodiku, Narodna skupština Republike Srpske je dodatno eskalirala ustavnu krizu usvajanjem zakona kojima se odbacuje autoritet državnih sudskih i tužilačkih institucija u Republici Srpskoj. Pored toga, g. Dodik je aludirao na dodatni referendum o otcjepljenju, te je tražio i dobio podršku Ruske Federacije. Sve ove aktivnosti koje destabiliziraju državu, ali i regiju, predstavljaju ozbiljnu prijetnju miru i zahtijevaju hitno djelovanje Vijeća za implementaciju mira”, navodi se u pismu.

Podseća se da je presuda Dodiku uključivala i jednogodišnju kaznu zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja predsedničke dužnosti.

Dodik je platio kaznu od otprilike 18.660 eura kao zamenu za jednogodišnju kaznu zatvora, što je dopušteno Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine.

Međutim, nakon što mu je Centralna izborna komisija oduzela mandat, Dodik je za 25. oktobar organizovao referendum u Republici Srpskoj kojim će se osporiti njegova presuda i smjena.

Referendumsko pitanje glasi: „Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita (Christian Schmidt) i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsednika Republike Srpske, kao i odluku CIK-a o oduzimanju mandata predsedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku?”

Takvo referendumsko pitanje, ukazuje se u pismu, predstavlja drsko odbacivanje vladavine prava u Bosni i Hercegovini, te Dodikov referendum predstavlja opasan presedan i njegovo održavanje se ne bi smelo dopustiti.

“Odmah nakon što je Dodik osuđen prvostepenom presudom 26. februara 2025. godine, Narodna skupština Republike Srpske je usvojila zakone kojima se odbacuju svi zakoni i sve odluke Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, Tužilaštva Bosne i Hercegovine i Državne agencije za istragu i zaštitu (SIPA). Ovo je bio namjerno provokativan čin koji za cilj ima dalje potkopavanje ustavnog poretka. To je bila samo jedna provokacija u nizu pokušaja da se destabilizira država uoči referenduma o otcjepljenju”, piše u pismu.

Nadalje, dodaje se, nakon drugostepene presude 1. avgusta, presude kojom je potvrđena kazna izrečena Dodiku i koja je dovela do prestanka njegovog mandata, ruski ambasador u BiH je dao izjavu u kojoj osuđuje presudu uz jedva prikrivenu prijetnju.

“Dodik se potom 9. septembra sastao sa Ministrom vanjskih poslova u Moskvi. Ministar Lavrov je dao izjavu u kojoj osuđuje presudu Dodiku, kao i miješanje Zapada u Bosni i Hercegovini. Ministar Lavrov je ponovio podršku predsjednika Putina Dodiku i Republici Srpskoj, obećavši nastavak diplomatskih i ekonomskih odnosa. Službena vanjska politika predsjednika Putina je „ujediniti pravoslavlje” dok nastoji pružiti punu podršku „bratskim narodima”. Bojimo se da bi trenutni postupci Dodika mogli dovesti do toga da Putin otvori još jedan front na Balkanu”, ukazuje se u pismu.

Eksperti navode da je jasna implikacija da Milorad Dodik, Republika Srpska i Ruska Federacija rade zajedno na potkopavanju vladavine prava i destabilizaciji Bosne i Hercegovine kao suverene države.

“Nadalje, nakon nedavnog sastanka sa Dodikom u Beogradu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je dao zloslutnu izjavu da će Republika Srpska „uvijek imati Srbiju iza sebe i da će moći računati na njenu podršku i pomoć”. Stoga upućujemo hitan apel članicama PIC-a da poduzmu mjere kako bi se spriječilo ponavljanje masovnih zločina i genocida u Bosni i Hercegovini. Referendum 25. oktobra treba spriječiti, a prijevremeni izbori za Predsjednika Republike Srpske koje je Centralna izborna komisija raspisala za 23. novembar trebaju se podržati. Potrebno je poduzeti sve neophodne mjere kako bi se spriječilo dalje pogoršavanje političke situacije, uključujući i strateško raspoređivanje EUFOR-ovih trupa”, zaključuju je se u pismu.

Potpisnici su, između ostalih, David Petigru, profesor na Državnom univerzitetu Južni Konektiakt, Satko Mujagić, magistar prava, bivši logoraš, aktivista za ljudska prava, Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida iz Kanade, Munira Subašić, Udruženje Pokret „Majke enklave Srebrenice i Žepe”, Bakira Hasečić, Udruženje „Žena – žrtva rata”, Murat Tahirović, predsednik Udruženja žrtava i svedoka genocida, Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Dragan Bursać, novinar i pisac, Srdjan Šušnica, kulturolog, Alma Mustafić, preživela genocid u Srebrenici, predavačica i istraživačica na HU u Utrehtu, Senad Pećanin, advokat, Dubravka Stojanović, istoričarka, profesorka na Univerzitetu u Beogradu.

Satko Mujagić isttiče za Danas da Veće za implementaciju mira i Visoki predstavnik imaju kao osnovni zadatak implementaciju mirovnog sporazuma koji uključuje i zaštitu ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.

“Ustav se odavno krši na razne načine, više ne samo nepoštovanjem odluka Ustavnog suda nego i donošenjem neustavnih odluka na nivou entiteta. Već godinama državna vlast je praktično blokirana, a Dodik, uz podršku Vučića i Putina, očito nema namjeru da stane”, naglašava Mujagić.

Po njegovim rečima, ovo pismo je signal da je vreme za jasniju i odlučniju politiku PIC-a i korake koji bi zaustavili dalje podele i tapkanje u mestu.

“Jedino što se postiže je da građani masovno napuštaju državu i sve teže žive. Osim toga, sigurnosna situacija u svijetu je takva da novi sukobi na Balkanu nisu isključeni dok god se koriste floskule tipa “mi ne možemo s muslimanima” kao da se radi o IS-u ili Al Kaidi, a ne Bosancima i Hercegovcima, ljudima koji isti jezik govore i vijekovima zajedno žive, od kojih su se mnogi vratili na porušena ognjišta i dalje tražeći kosti najmilijih”, ističe Mujagić.

Igraju se vatrom, dodaje naš sagovornik, umesto da rade ono za šta su plaćeni, pomognu vlastitom narodu koji ih je birao.

“Bosna će prosperitati kad Bošnjaci prihvate RS, a Srbi i Hrvati državu Bosnu i Hercegovinu. Ovo prvo se odavno desilo, ovo drugo ne, i tu se HDZ ne razlikuje mnogo od SNSD-a. A, kome je tijesno u Bosni, zna gdje je izlaz. I neka ponese pasoš. Dodik je populista koji od politike podjela živi i vrijeme je da se s tim prekine. Ovo pismo neće možda puno promijeniti, ali je bitno da se vidi da gradjani žele mir, stabilnost i bolju budućnost, a da PIC treba da radi svoj posao”, zaključuje Mujagić.

Potpisnici pisma su i Kristof Buš, direktor Instituta Hannah Arendt u Belgiji, Jan Pronk, bivši ministar i poslanik u holandskom paralemntu, Azra Muranović, poslanica u švedskom parlamentu Holandije, holandski novinar i pisac Kris Keulemans, Dženan Čišija, poslanik u švedskom parlamentu…