"Izvoz žita je važan za ceo svet, ali sporazum ne bi doprineo kraju rata u Ukrajini": Sagovornik Danasa o sastanku Erdogana i Putina 1Foto: EPA-EFE/ALEXANDR DEMYANCHUK/SPUTNIK/KREMLIN POOL MANDATORY CREDIT

Predsednik Ruske Federacije ugostio je kolegu iz Turse Redžepa Tajipa Erdogana u ponedeljak, 4. septembra.

Ovo je prva poseta turskog predsednika Putinu otkako je reizabran u maju.

Glavna tema sastanka dvojice predsednika u Sočiju bila je obnova sporazuma o izvozu ukrajinskog žita, u kom je 2022. Erdogan odigrao ključnu ulogu u otvaranju koridora.

Rusija je 17. jula izašla iz sporazuma, poslavši svoje zahteve za povratak.

Vođeni time, negde su postojala ovakva ili onakva očekivanja da će se Erdganova poseta Putinu završiti nekakvim konkretnim dogovorom,do kog u konačnici nije došlo, „i neće doći dok Zapad ne ispuni svoje obaveze“, ponovio je Putin.

Međutim, čini se da čelnik Rusije nije „zalupio vrata“ takozvanoj Crnomorskoj inicijativi, već da je ostavio prostor za pregovore.

Fahrudin Kladničanin, politikolog, kaže za Danas da je i pored pitanja izvoza žitarica iz Ukrajne i Rusije, susret bio u vezi i sa trenutno najvažnijom stvari – ratom u Ukrajni.

„Turska kao članica NATO, ali i politika koju Erdogan vodi i stav koji je zauzeo kada je rat u Ukrajni u pitanju, a to je jedna vrsta medijacije, u jednom momentu dala je rezultate, inicijative koje je predsednik Erdogan pokretao svakako su zaokupirale međunarodnu paznju“, kaže Kladničanin.

On dodaje da to govori o uticaju, razumevanju složenosti međunarodnih odnosa i pozicije koju Turska zauzima.

U celokupnim odnosima, nastavlja Kladničanin, Turska se pokazala kao izuzetno važan međunarodni partner i veoma ozbiljan faktor koji može da doprinese, ako ne rešavanju, onda svakako ubalažavanju složenih i veoma problematičnih odnosa.

„Izvoz žita koji je važan za ceo svet, a to je svakako globalno pitanje, Turska pokušava da pomogne i odblokira ovaj problem u konačnici – obezbedi hranu svetu. Mislim da je sastanak dva predsednika oživeo nadu o sporazumu o prehrabmebmom koridoru, koji je Rusija pre izvesnog vremena napustila. Svet duguje Turskoj za sve što radi, posebno od izbijanja rata u Ukrajini“, kaže politikolog.

Upitan da prokomentariše, kada bi došlo do ponovnog priključenja Rusije sporazumu, šta bi to značilo za Evropu i da li bi to moglo da se protumači kao korak ka rešavanju sukoba u Ukrajini, naš sagovornik kaže da bi to svakako bilo veoma važno za Evropu, „jer se time stvara kanal za distribuciju žita iz Ukrajne i Rusije prema ostataku sveta“.

„Taj sporazum je imao za cilj da ublaži globalnu krizu sa hranom tako što će omogućiti da se ukrajinsko žito, blokirano invazijom Rusije na Ukrajinu, bezbedno izvozi“, kaže Danasov sagovornik.

Dodaje da su dešavanja na mostu na Krimu sprečila njegovo dalje sprovođenje.

„Ne verujem da ce doći do rešavanja rata u Ukrajini ovim sporazumom, jer je Rusija pod snažnim sankcijama pa to zahteva potpuno drugačiji pristup u rešavanju. Izvoz žita je važan za svet, Turska pokušava da pomogne u tome, a to je sa druge strane važno i za ekonomije Rusije i Ukrajne, a ruska strana to jako dobro razume“, zaključuje Kladničanin.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari