Ukrajina ima novi sistem nabavke oružja i to je značajno povećalo borbenu sposobnost: Kako sve funkcioniše 1Foto: EPA-EFE/MAKSYM KISHKA

Novi sistem nabavke oružja u Ukrajini predstavlja veliki korak udaljavanja od sovjetskog modela centralizovane birokratije i odgovara na logističke izazove koje Kijev ima u ratu iscrpljivanja protiv Rusije.

Takođe, odražava promenu u načinu vođenja borbi sa masovnih mehanizovanih napada ka fleksibilnijim taktikama koje koriste bespilotne letelice (dronove), ukazuje Serhij Kuzan, predsednik Ukrajinskog centra za bezbednost i saradnju (USCC) u analizi za Centar za evropske analize.

Dronovi sada nanose oko 80 odsto štete neprijateljskoj opremi i ljudstvu, i u suštini su postali glavno oružje rata. Brzo menjajuće pretnje na frontu zahtevaju od komandanta da brzo nabave specifičnu opremu za konkretne situacije.

Odgovor na to bio je prebaciti proces nabavke u njihove ruke.

Uspeh u ratu zavisi od više faktora, a među najvažnijima su sposobnost prilagođavanja novim izazovima, tehnološka nadmoć i efikasna logistika. Promena u sistemu nabavke ima za cilj da unapredi sve tri oblasti.

Rat je ubrzao razvoj vojne tehnologije, pa je ciklus izrade novih modela ili unapređenja postojećih skraćen na 3 do 4 meseca.

Zbog toga je vojska morala brzo da se prilagodi kako bi obezbedila kontinuiranu i pravovremenu isporuku opreme frontu u traženim količinama i specifikacijama.

Pre nego što je sistem decentralizovan, ukrajinski državni sistem za nabavku i isporuku naoružanja nije mogao da prati potrebe sa ratišta niti brzinu tehnološkog napretka. Zbog kašnjenja u isporukama, dronovi i druga oprema često su stizali zastareli do linije fronta.

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski odlučio je da proces nabavke oružja izmesti iz centra i tako skrati vreme između porudžbine i isporuke. Za ovu misiju je zadužen pukovnik Pavlo Palisa, bivši komandant 93. odvojene mehanizovane brigade, izabran zbog svog poznavanja fronta.

Program decentralizacije omogućava komandantima jedinica da sami kupuju potrebnu opremu – od dronova i kopnenih robotskih sistema do opreme za elektronsko ratovanje – kako bi mogli da biraju odgovarajuće „potrošne“ resurse u skladu s terenom i vrstom pretnji sa kojima se suočavaju.

Za šest meseci, za ovu svrhu je izdvojeno oko 312 miliona dolara, a jedinice mesečno dobijaju fiksne iznose za kupovinu dronova i druge opreme. Brigade dobijaju 650.000 dolara mesečno, dok se pukovima dodeljuje do 385.000 dolara.

Vojne jedinice postale su 40 odsto efikasnije u uništavanju neprijateljskih ciljeva zahvaljujući novom programu, izjavio je pukovnik Pavlo Palisa. One sada mogu da testiraju nove tehnologije u realnom vremenu i brzo prilagode opremu svojim potrebama.

Inovacije se dešavaju izuzetno brzo, naročito u oblasti elektronskog ratovanja – tehnologije koje su bile najsavremenije u januaru već su izgubile efikasnost do marta, kaže Volodimir Ščur, komandant bataljona bespilotnih sistema 35. odvojene mornaričke brigade.

„Ranije smo morali sami da modifikujemo dronove, što je oduzimalo vreme i novac. Sada stižu za 10–15 dana“, rekao je.

Informacije o konkretnim problemima i potrebama sada brzo stižu do proizvođača opreme, što omogućava dalje unapređenje i razvoj naoružanja i značajno povećava borbenu sposobnost.

Nakon uspeha programa, decentralizovani pristup proširen je i van domena dronova i elektronskog ratovanja – sada uključuje i direktnu nabavku vozila, koja su stalne mete neprijateljskih napada.

Revolucija na bojnom polju dodatno je podstakla razvoj ukrajinske odbrambene industrije, koja se neumorno fokusira na proizvodnju jurišnih dronova, pomorskih dronova, kopnenih robotskih sistema, sistema za izviđanje i elektronsko ratovanje, kao i sredstava za njihovo neutralisanje.

Dobijanje podataka i zahteva direktno sa linije fronta pomaže proizvođačima da inoviraju i eliminišu zastarelu tehnologiju.

Kijev i dalje centralizuje nabavku sporije razvijajućih segmenata vojne industrije, poput municije, artiljerije i oklopnih vozila, dok se raketni programi realizuju kroz kombinaciju državnog nadzora i privatnih proizvođača.

Iskustvo i primer Ukrajine dragoceni su za NATO, posebno za pripremu armija i nabavnih struktura članica za nove izazove. Uz sve veću pretnju iz Rusije i prisustvo dronova u NATO vazdušnom prostoru, lekcija o brzini i sposobnosti da se odgovori na konkretne potrebe vojnika na terenu mora biti naučena, zaključuje Kuzan.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari