Svetska agencija za hranu UN smanjuje pomoć sirijskim izbeglicama u Jordanu zbog nedostatka novca 1Ujedinjene nacije Foto: EPA/MARTIAL TREZZINI

Svetska agencija za hranu Ujedinjenih nacija (WFP) saopštila je danas da će smanjiti mesečnu novčanu pomoć za oko 120.000 sirijskih izbeglica koje žive u kampovima u Jordanu zbog, kako je navela,“krize finansiranja bez presedana“.

Najava WFP dolazi nakon što je agencija prošle sedmice rekla da će postepeno u potpunosti isključiti pomoć za 50.000 izbeglica u Jordanu.

Jordan ima 11 miliona stanovnika i 1,3 miliona izbeglica iz Sirije, od kojih većina živi u kampovima širom te zemlje. Skoro polovina izbeglica u dva najveća kampa u Jordanu oslanja se na novčanu pomoć.

Jordanski zvaničnici su upozorili da država ne može popuniti prazninu u finansiranju koju su ostavili međunarodni donatori. Jordanski ministar spoljnih poslova Ajman Safadi govorio je na junskoj donatorskoj konferenciji o Siriji u Briselu o nemogućnosti svoje zemlje da popuni rupe u finansiranju. Prošle nedelje je ponovo upozorio da će „izbeglice patiti“.

Psle potpunog prekida, skoro 30 odsto izbeglica koje su još uvek u programu dobijaće smanjene novčane iznose.

Agencije UN i međunarodne humanitarne organizacije se zbog zamora donatora, ekonomskog uticaja pandemije koronavirusa i rata u Ukrajini bore da ispune budžetske potrebe za pomoć u Siriji kao i za sirijske izbeglice u susednim zemljama.

Agencija je saopštila da se čak i sa trenutnim rezovima i dalje suočava sa nedostatkom 41 miliona dolara (oko 36 miliona evra) i da će možda morati da uvede dodatne mere.

Smanjenje finansiranja takođe je pogodilo milione sirijskih izbeglica u Libanu i Turskoj, gde su anti-izbeglička retorika i pozivi na masovne deportacije pojačali posle ekonomskih i političkih kriza.

Predstavnik agencije UN za izbeglice u Jordanu Dominik Barč rekao je da je manjak pomoći primorao agencije da obraćaju pažnju samo na najugroženije porodice, ostavljajući na cedilu mnoge kojima je potrebna pomoć.

Zapadne zemlje i dalje drže Siriju pod sankcijama zbog navodnih ratnih zločina i umešanosti u trgovinu drogom, i nisu podržale obnavljanje veza sa Asadovim režimom za razliku od arapskih zemalja koje su to uradile.

Sirijska pobuna koja se pretvorila u građanski rat, ušla je u 13. godinu, a tookom nje je poginulo skoro pola miliona ljudi i raseljena je polovina predratnog stanovništva od 23 miliona.

Iako je vlada sirijskog predsednika Bašara Asada uspela da povrati velike delove teritorije uz pomoć saveznika Rusije i Irana, kriza u toj ratom razorenoj zemlji ostaje daleko od rešenja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari