Foto: EPA/BONNIE CASH / POOLAmerički predsednik Donald Tramp naredio je „totalnu i potpunu“ blokadu svih sankcionisanih tankera za naftu koji ulaze i izlaze iz Venecuele. Ovim potezom još više je pojačao pritisak na autoritarnog lidera zemlje Nikolasa Madura.
Najnovija odluka američkog predsednika dolazi usred eskalacije Trampove kampanje protiv Madura, koja uključuje pojačano vojno prisustvo u regionu i više od dvadeset vojnih udara na brodove u Tihom okeanu i Karipskom moru u blizini Venecuele, u kojima su poginule desetine ljudi, piše Gardijan.
Prošle nedelje, američke snage su zaplenile tanker za naftu kod obale Venecuele koji je putovao preko Kariba. Smatra se, piše Njujork tajms, da je tanker bio natovaren sa oko dva miliona barela teške sirove nafte iz Venecuele. Venecuelanska vlada je optužila SAD za „očiglednu krađu“ i opisala zaplenu kao „čin međunarodne piraterije“, što je dodatno pojačalo tenzije između dve zemlje.
Objavljujući blokadu u utorak uveče, Tramp je istakao da Venecuela koristi naftu za finansiranje trgovine drogom i drugih zločina i najavio dalje vojno jačanje.
— Rapid Response 47 (@RapidResponse47) December 16, 2025
„Venecuela je potpuno okružena najvećom armadom ikada sastavljenom u istoriji Južne Amerike“, napisao je Tramp na svojoj platformi Truth Social, te naveo da će biti armada biti i veča, “a šok za njih će biti kakav nikada ranije nisu videli”.
“Danas naređujem POTPUNU BLOKADU SVIH SANKCIONISANIH TANKERA ZA NAFTU KOJI ulaze i izlaze iz Venecuele”, napisao je Tramp.
Nije jasno kako će njegova administracija nametnuti blokadu sankcionisanim brodovima i da li će se obratiti Obalskoj straži da zaustavi brodove kao što je to učinio prošle nedelje. Administracija SAD-a je nedavno premestila hiljade vojnika i skoro desetak ratnih brodova u taj region, uključujući i nosač aviona.
Maduro je, govoreći na događaju u utorak uveče pre Trampovog posta, rekao da “imperijalizam i fašistička desnica žele da kolonizuju Venecuelu kako bi preuzeli njeno bogatstvo naftom, gasom, zlatom, između ostalih minerala”.
“Zakleli smo se da ćemo apsolutno braniti našu domovinu i u Venecueli će mir trijumfovati”, naveo je Maduro.
Nakon Trampove objave blokade, Vlada Venecuele je saopštila da odbacuje nalog američkog predsednika kao „grotesknu pretnju“, izvestio je Rojters.
„Predsednik Sjedinjenih Država namerava da nametne, na potpuno iracionalan način, navodnu pomorsku blokadu Venecueli sa ciljem krađe bogatstva koje pripada našoj domovini“, navodi se u saopštenju vlade.
Demokratski kongresmen iz Teksasa, Hoakin Kastro, nazvao je blokadu „nesumnjivo ratnim činom“.
„Rat koji Kongres nikada nije odobrio i koji američki narod ne želi“, rekao je Kastro na društvenim mrežama.
Učesnici na tržištu nafte navode da cene rastu u očekivanju potencijalnog smanjenja venecuelanskog izvoza, iako su još uvek čekaju da vide kako će se Trampova blokada sprovoditi i da li će se proširiti i na brodove koji nisu sankcionisani.
Nakon što su SAD prošle nedelje zaplenile sankcionisani tanker sa naftom kod obale Venecuele, na snazi je bio efikasan embargo, pri čemu su brodovi natovareni milionima barela nafte ostali u venecuelanskim vodama umesto da rizikuju zaplenu.
Od zaplene, izvoz sirove nafte iz Venecuele je naglo opao, a situaciju je pogoršao sajber napad koji je ove nedelje srušio administrativne sisteme PDVSA, državne naftne kompanije Venecuele.
Dok su mnogi brodovi koji prevoze naftu u Venecueli pod sankcijama, drugi koji prevoze naftu i sirovu naftu iz Irana i Rusije nisu sankcionisani, a neke kompanije, posebno američki Ševron, prevoze venecuelansku naftu u svojim ovlašćenim brodovima.
Za sada je tržište nafte dobro snabdeveno i milioni barela nafte se nalaze na tankerima kod obale Kine koji čekaju na istovar. Ako embargo ostane na snazi neko vreme, onda će gubitak skoro milion barela sirove nafte dnevno verovatno podići cene nafte.
Tramp je poslednjih meseci pojačao akcije protiv Venecuele. U utorak je Pentagon saopštio da je izvršio napade na tri broda koje optužuje za trgovinu drogom u Pacifiku, usmrtivši osam ljudi. Od 2. septembra, više od 20 udara je ubilo najmanje 95 ljudi, većinom kod obale Venecuele.
Nekoliko poslanika je pozvalo administraciju da objavi video snimak napada od 2. septembra, ali je ministar odbrane Pit Hegset odbio da to učini, nazivajući video „strogo poverljivim“. On tvrdi da njegovo objavljivanje krši „dugogodišnju politiku Ministarstva rata“.
Trampova administracija saopštila je da je sprečila da droga stigne do američkih obala i odbacila zabrinutost da se time pomeraju granice zakonitog ratovanja.
Administracija je takođe saopštila da je cilj kampanje da se zaustavi šverc droge u SAD, ali je šefica Trampovog kabineta Suzi Vajls u intervjuu za „Veniti fer“ objavljenom u utorak potvrdila da je kampanja deo napora da se svrgne Maduro.
Vajls je rekla da Tramp „želi da nastavi da diže u vazduh brodove dok Maduro ne zaplače „ujače“.
Naftni analitičar Robert Rapjer u članku za Forbs objašnjava da se Trampove tvrdnje da je Venecuela „ukrala američku naftu, zemlju i imovinu“ gotovo sigurno odnose na događaje iz 2007. godine, kada je tadašnji predsednik Venecuele Ugo Čavez nacionalizovao velike naftne projekte u vlasništvu stranih kompanija.
Među njima je bio i američki KonokoFilips, koji je imao velika ulaganja u projekte Petrozuata, Hamak i Korokoro u Venecueli. Prema Forbsu, prenosi Index, ova ulaganja su konfiskovana bez nadoknade. Spor se godinama vodi pred međunarodnim arbitražnim sudovima.
Rapjer ukazuje da je KonokoFilips na kraju dobio arbitražne slučajeve. Najnovije presude, potvrđene u januaru 2025. godine, iznose oko 8,7 milijardi dolara plus kamata. Prema Forbsu, Venecuela je do sada odbila da plati ove iznose.
U međuvremenu, Ministarstvo finansija SAD ovlastilo je KonokoFilips da pokuša da naplati dug zaplenom venecuelanske imovine širom sveta. Neki pokušaji zaplene traju godinama, ali ceo iznos nije naplaćen.
Forbs ističe da se Trampova retorika o „krađi američke imovine“ direktno uklapa u taj pravni kontekst, iako Venecuela tvrdi da ima suvereno pravo da upravlja sopstvenim resursima. Međunarodni sudovi su, međutim, presudili da je eksproprijacija bila nezakonita prema međunarodnom pravu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


