"Treći svetski rat verovatan za pet do 10 godina": Šta je pokazala anketa u SAD i Zapadnoj Evropi? 1Foto: EPA-EFE/VALDA KALNINA

Osamdeset godina nakon Drugog svetskog rata, ankete pokazuju da mnogi Amerikanci i zapadni Evropljani veruju da bi u roku od jedne decenije mogao izbiti još razorniji treći globalni sukob, a tenzije sa Rusijom se smatraju najverovatnijim uzrokom.

Dok se Evropa priprema da obeleži 80. godišnjicu Dana pobede, anketa YouGov je, takođe, pokazala da velika većina smatra da su događaji tokom i pre Drugog svetskog rata danas relevantni i da se o njima moraju i dalje poučavati mlađe generacije, prenosi Gardijan.

Između 41 odsto i 55 odsto ispitanika u pet evropskih zemalja: Britaniji, Francuskoj, Nemačkoj, Italiji i Španiji, reklo je da misli da je novi svetski rat vrlo ili prilično verovatan u narednih pet do 10 godina, mišljenje koje deli 45 odsto Amerikanaca.

Većina od 68 odsto do 76 odsto izjavili su da očekuju da će svaki novi sukob uključivati nuklearno oružje, a između 57 i 73 odsto smatra da će treći svetski rat dovesti do većeg gubitka života nego u periodu 1939-1945. Mnogi (25 do 44 odsto) su verovali da će to ubiti većinu ljudi na svetu.

Većina ljudi, u rasponu od 66 odsto u Italiji do 89 odsto u Velikoj Britaniji, izjavili su da bi očekivali da će njihova zemlja biti uključena u takav rat dok manjina, od 16 odsto u Italiji do 44 odsto u Francuskoj, misle da će njihove oružane snage moći da ih brane.

Nasuprot tome, 71 odsto Amerikanaca je reklo da ima poverenja u američku vojsku. Rusiju je smatralo najverovatnijim uzrokom novog svetskog rata između 72 i 82 odsto Zapadnih Evropljana i 69 odsto Amerikanaca, a sledi islamski terorizam.

Mnogi Evropljani su, međutim, isto osećali i prema navodnom savezniku Evrope, SAD, pri čemu većina u Španiji (58 odsto), Nemačkoj (55 odsto) i Francuskoj (53 odsto) vidi tenzije sa SAD kao veliku ili umerenu pretnju miru na kontinentu.

Osvrćući se na Drugi svetski rat, ispitanici u Francuskoj (72 odsto), Nemačkoj (70 odsto) i Ujedinjenom Kraljevstvu (66 odsto) su najverovatnije rekli da znaju mnogo ili prilično mnogo o sukobu, dok su oni u Španiji – koja nije bila uključena – najmanje (40 odsto).

Oko 77 odsto Francuza je reklo da su ih mnogo ili prilično učili o ratu u školi, u poređenju sa 60 odsto Nemaca, 48 odsto Britanaca i samo 34 odsto Španaca. Mlađe generacije su češće prijavljivale da su mnogo poučene.

Ogromna većina (82 do 90 odsto) zapadnih Evropljana i Amerikanaca, međutim, izjavili su da smatraju da je važno da se Drugi svetski rat predaje u školama, a između 72 i 87 odsto kaže da su događaji iz sukoba i oni koji su doveli do njega i danas relevantni.

Između 31 odsto (Španija) i 52 odsto (SAD) u svih šest zemalja reklo je da misli da je moguće da se „zločini poput onih koje je počinio nacistički režim u Nemačkoj 1930-ih i 40-ih godina“ mogu desiti u njihovoj zemlji, tokom njihovog života.

Više ispitanika (44 prema 59 odsto) misle da bi zločini u nacističkom stilu mogli biti počinjeni u „drugoj zapadnoevropskoj zemlji“, dok je 44 do 60 odsto takođe reklo da je takav scenario moguć u SAD – uključujući 52 odsto Amerikanaca.

Na pitanje ko je učinio najviše da porazi naciste, 40 do 52 odsto u pet anketiranih zemalja odgovorilo je SAD, a 17 odsto do 28 odsto Sovjetski Savez.

U Velikoj Britaniji, međutim, 41 odsto ispitanika je odgovorilo Britanija – stav koji deli samo pet odsto do 11 odsto Amerikanaca i drugih zapadnih Evropljana.

Skoro polovina Nemaca (46 odsto) reklo je da veruje da je njihova zemlja uradila dobar posao od 1945. godine u suočavanju sa svojim ratnim dejstvima, s tim se slaže 49 odsto Amerikanaca i 58 odsto Britanaca. Ispitanici u Francuskoj (34 odsto) i Italiji (30 odsto) nisu bili tako sigurni.

Međutim, skoro polovina Nemaca (47 odsto) izjavili su da takođe misle da je njihova zemlja bila „previše svesna svoje nacističke prošlosti“, što je sprečava da deluje dovoljno snažno na novije probleme. Samo 24 odsto smatra da su njihovi lideri postigli pravi balans.

Kada je reč o tome ko je učinio najviše za očuvanje mira od kraja rata, većina (52 prema 66odsto) u svih šest zemalja odgovorila je NATO, a nešto manje (44 prema 60 odsto) pripisuje Ujedinjenim nacijama da su doprinele „velikom poslu“ ili „priličnom iznosu“.

Između 45 odsto i 56 odsto zapadnih Evropljana i Amerikanaca, takođe, veruje da je EU – osnovana delom sa ciljem održavanja mira u Evropi – dala značajan doprinos odsustvu sukoba.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari