Foto: EPA/BORISLAV TROSHEVPartija Progresivna Bugarska bivšeg predsednika Rumena Radeva vodi ubedljivo na vanrednim parlamentarnim izborima u Bugarskoj sa 44,48 odsto glasova, nakon što je prebrojano 78,24 odsto glasačkih listića, saopštila je Centralna izborna komisija Bugarske.
Prema najnovijim podacima objavljenim jutros, Progresivna Bugarska osvojila je 1.099.834 glasa, daleko ispred koalicije Nastavljamo promene – Demokratska Bugarska (PP-DB) sa 13,65 odsto i partije GERB bivšeg premijera Bojka Borisova sa 13,18 odsto. Slede DPS sa 5,85 odsto i partija Preporod sa 4,43 odsto, piše Novinite, a prenosi FoNet.
„Ovo je pobeda nade nad nepoverenjem, pobeda slobode nad strahom i konačno, ako hoćete, pobeda morala“, rekao je Radev na konferenciji za novinare kasno u nedelju, dan uoči očekivanih konačnih rezultata izbora, prenosi Rojters.
Njegov partijski kolega Ivan Šiškov izjavio je da je „prva velika pobeda veća izlaznost birača“, dok su iz PP-DB čestitali Radevu i naglasili da se model Pjevski-Borisov može razmontirati.
Predviđa se da će Progresivna Bugarska osvojiti više od 130 mandata u 240-članom parlamentu, što joj omogućava formiranje jake manjinske vlade ili eventualnu koaliciju, mada Radev nije isključio koaliciju sa proevropskom grupom ili manjom strankom.
Konačni rezultati očekuju se tokom dana.
Ovo su osmi parlamentarni izbori u Bugarskoj u poslednjih pet godina. Radev, koji je podneo ostavku na predsedničku funkciju u januaru da bi predvodio novu partiju, iskoristio je nezadovoljstvo građana političkom nestabilnošću, korupcijom i visokim troškovima života u najsiromašnijoj članici Evropske unije.
Prema prvim procenama, partije ispod izbornog praga ostaju van parlamenta, među njima MEČ, Velikost, Sjajanje i BSP. Progresivna Bugarska je ostvarila pobedu i među glasačima u inostranstvu, gde je PP-DB na drugom mestu. Mladi birači iz generacije Z značajno su doprineli uspehu Radeveove partije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić čestitao je sinoć RRadevu izborni uspeh i pobedu.
„Čestitao sam Rumenu Radevu izborni uspeh i pobedu u Bugarskoj. Uveren sam da će ovi rezultati biti prilika za jačanje stabilnosti i napretka, kao i za unapređenje saradnje između Srbije i Bugarske u duhu dobrosusedskih odnosa i zajedničkih interesa“, napisao je Vučić na Instagramu posle telefonskog razgovora.
Ko je Rumen Radev?
Radev će se sada najverovatnije suočiti sa pitanjima o svom prokremljovskom stavu o ratu u Ukrajini, skepticizmu prema evru, pa čak i o navodno štetnom energetskom sporazumu koji je potpisala vlada koju je on imenovao.
Radev je izabran za predsednika 2016. nakon vojne karijere i obuke u Sjedinjenim Državama. U svom prvom mandatu postao je kritičar tadašnjeg premijera Borisova, koji je bio pod pritiskom zbog optužbi za korupciju.
Kada je policija upala u kancelarije Radeva 2020. godine, usledile su najveće demonstracije otkako se Bugarska pridružila EU 2007. godine.
Učesnici protesta koji su trajali više meseci zahtevali su da se korupciji stane na put, te veću odgovornost i ostavku vlade.
Radev je, u međuvremenu, ponovo izabran na drugi mandat 2021. godine.
Protestima je okončan mandat Borisova, ali je usledila politička kriza u kojoj su slabe koalicije trajale samo nekoliko meseci.
Izbori ovog proleća biće osmi u četiri godine. Korupcija se nastavlja – samo prošle godine Evropsko javno tužilaštvo je saopštilo da je pokrenulo 97 istraga u Bugarskoj sa štetom od ukupno skoro 500 miliona evra.
Kritičari kažu da je Radev delimično kriv za sumnjive poslove koje su obavljale privremene vlade koje je imenovao. To uključuje i gasni sporazum iz 2023. godine između turske državne gasne kompanije Botas i bugarskog Bulgargaza, koji je doveo do gubitaka i istrage.
Poznat je njegov sukob sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim na sastanku 2023. kada je rekao da bi vojna pomoć Kijevu samo produžila sukob.
„Ne daj Bože da se (ovde) dogodi takva tragedija, a da ste vi na mom mestu“, rekao je Zelenski uživo na televiziji. „Hoćete li reći ‘Putine, preuzmi bugarske teritorije?’“.
Kada je reč o susedskim odnosima, pre četiri godine je posle sastanka s predsednikom Srbije u Dimitrovgradu rekao da Bugarska gradi zajednički evropski put sa Srbijom i istakao da predsednik Vučić ispuni sve što obeća kada je reč o onome što je dogovoreno i pravima bugarske nacionalne manjine u Srbiji.
„Već godinama sa Vučićem imamo uzajamno delovanje, imamo otvorenost i razmatranje svakakvih pitanja, jasnu viziju kako da pospešimo saradnju i postignemo još veće uspehe, kako da zajedno nacrtamo naš zajednički evropski put“, rekao je Radev u obraćanju medijima nakon sastanaka, prenela je Nova.
Međutim, krajem prošle godine je upozorio EU na opasnost koja preti od takozvane doktrine srpskog sveta.
„Zapadni Balkan je kritično bezbednosno žarište koje zahteva punu pažnju Evropske unije. Smatram da je krajnje vreme da sve evropske institucije ovaj problem shvate mnogo ozbiljnije. To je i za nas izuzetno osetljivo pitanje“, rekao je Rumen Radev 1. novembra, odgovarajući na novinarsko pitanje o projekatu „srpskog sveta“.
Rumen Radev je rođen 1963. u Dimitrovgradu. Godine 1982. završio je Matematičku školu u Haskovu sa zlatnom medaljom.
Diplomirao je na Bugarskom vazduhoplovnom univerzitetu „Georgi Benkovski“ 1987. godine kao najbolji student.
Godine 2003. diplomirao je sa počastima na Vazduhoplovnom ratnom koledžu u vazduhoplovnoj bazi Maksvel u Sjedinjenim Državama, stekavši zvanje magistra strateških studija.
Doktor je vojnih nauka u oblasti unapređenja taktičke obuke letačke posade i simulacije vazdušne borbe.
Vojnu karijeru je počeo kao mlađi pilot u lovačkom avijacijskom puku u Ravnju. Od 2005. do 2009. godine bio je komandant Treće lovačke vazduhoplovne baze – Graf Ignatijevo. Zatim je pet godina radio kao zamenik komandanta Bugarskog vazduhoplovstva, a od 2014. do 2016. godine bio je komandant Bugarskog vazduhoplovstva.
Odlikovan je znakom „Za vernu službu pod zastavama“ – III stepena i počasnim znakom Ministarstva odbrane „Sveti Đorđe“ – II stepena. Pilot je prve klase i ima preko 1.400 sati naleta. Sa kolegama je 2014. organizovao vazduhoplovni šou „Ovo smo mi!“ i lično izveo manevre „Zvono“ i „Kobra“ na MiG-29.
Podneo je ostavku na službu u vojsci zbog sukoba sa tadašnjim ministrom odbrane oko čuvanja vazdušnog prostora zemlje, piše BNT.
Na Vikipediji se navodi da se 1980-ih pridružio Bugarskoj komunističkoj partiji. Kasnije je izjavio da se stranci pridružio da bi bio raspoređen da leti u supersoničnom mlaznom avionu, ali je dodao i da se ne stidi svoje prošlosti i da je ponosan na ono što je uradio.
Iz redova komunista izlazi 1990. godine kada je novousvojeni zakon zabranio pripadnicima oružanih snaga zemlje da budu članovi političkih stranaka.
Njegovu kandidaturu na izborima 2016. podržao je nezavisni inicijativni odbor povezan sa Bugarskom socijalističkom partijom.
Član je Bugarske pravoslavne crkve. Izrazio je podršku naporima Bugarske crkve da uvede veronauku u bugarske škole i izjavio da „podrška Bugarske pravoslavne crkve i duhovno blagostanje vernika ostaje prvi prioritet države“.
Ima ćerku i sina iz braka sa Ginkom Radevom od koje se razveo 2014. Kasnije se oženio Desislavom Genčevom.
Tečno govori ruski, nemački i engleski jezik.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


