Episkop valjevski Milutin (Knežević) zatražio je od Vlade Srbije i nadležnih ministarstava da prekidom radova na hidroakumulaciji i brani Rovni, na reci Jablanici, spasu svetinje Srpske pravoslavne crkve – crkvu Gračanicu i manastir Pustinja iz 14. veka. U pismu najvišim državnim institucijama, lokalnoj samoupravi i Svetom arhijerejskom sinodu SPC, u koje je agencija Beta imala uvid, vladika Milutin „preporučuje“ da Vlada i resorna ministarstva ponovo razmotre opravdanost izgradnje hidroakumulacije Rovni, koja je 13 kilometara udaljena od Valjeva.

Episkop valjevski Milutin (Knežević) zatražio je od Vlade Srbije i nadležnih ministarstava da prekidom radova na hidroakumulaciji i brani Rovni, na reci Jablanici, spasu svetinje Srpske pravoslavne crkve – crkvu Gračanicu i manastir Pustinja iz 14. veka. U pismu najvišim državnim institucijama, lokalnoj samoupravi i Svetom arhijerejskom sinodu SPC, u koje je agencija Beta imala uvid, vladika Milutin „preporučuje“ da Vlada i resorna ministarstva ponovo razmotre opravdanost izgradnje hidroakumulacije Rovni, koja je 13 kilometara udaljena od Valjeva.
„Ukoliko nije moguće obustaviti izgradnju, trebalo bi istražiti i sagledati mogućnosti da nivo brane konačno i definitivno ostane ispod kote 333 metra nadmorske visine na kojoj se nalazi crkva Gračanica, a u svakom slučaju odustati od planirane visine nivoa hidroakumulacije Rovni od 364 metra“, navedeno je u pismu. On još ističe da „svakodnevno dobija brojna pisma, stručne procene, analize, komentare, predloge i proteste sa svih strana“ u kojima se traži da u ime SPC iznese svoj stav i stav Eparhije valjevske zbog toga da ne bi došlo do „teškog poraza zemlje Srbije pred Bogom, prirodom i narodom“. Episkop valjevski ukazuje na to da bi brana Rovni sa 75 metara visine bila „najveća nasuta brana u Srbiji“, a stručnjaci se slažu da „ne postoji apsolutno sigurna brana nigde u svetu“, te da se njenom izgradnjom „povećava seizmičnost terena“. On ukazuje i na opasnost da bi se vode budućeg veštačkog jezera mogle mešati sa podzemnim vodama Lelićkog karsta, što može uticati na stvaranje lošijeg kvaliteta vode prirodnih izvora Paklje i Gradac sa kojih se Valjevo snabdeva vodom za piće iz gradskog vodovoda. Vladika Milutin u svom pismu kaže kako postoje indicije da su problemi vodosnabdevanja naselja u slivu Kolubare ispod Valjeva „trajno ili delimično rešeni“, a da će ubuduće Termoelektrana „Kolubara B“ u Kaleniću kod Uba „imati manje, korigovane potrebe za vodom iz hidroakumulacije Rovni“.
Sličnim zahtevom Vladi Srbije i resornim ministarstvima obratilo se i odlazeće opštinsko rukovodstvo, a najvažnija uporišta tog zahteva su pismo vladike Milutina i pismo koje je valjevskoj opštini uputila Sekcija za hidrogeologiju Srpskog geološkog društva s potpisom profesora Petra Dokmanovića.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije u aprilu je saopštilo da će ukupna cena gradnje brane i akumulacije „Rovni“, započeta 1988. godine, iznositi oko 70 miliona evra. Završetak radova očekuje se u 2009. godini tokom koje će biti uloženo još oko 800 miliona dinara da bi se objekat stavio u funkciju, odnosno izvršio tehnički pregled, probno punjenje akumulacije i dobila upotrebna dozvola. Takođe će se graditi i pribranski objekti i ostala prateća infrastruktura, a investitori su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, odnosno Republička direkcija za vode i Javno preduzeće „Kolubara“ iz Valjeva. Glavni izvođač radova je građevinsko preduzeće Hidrotehnika – hidroenergetika iz Beograda.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari