Nagli prestanak letnjih vrelina i osetno hladnije vreme koje je startovalo već 1. septembra nateralo je građane širom Srbije da razmišljaju o tome kako će se grejati u nastupajućoj zimskoj sezoni. Najmanje razloga za brigu imaju ona domaćinstva koja imaju centralno grejanje. Oni će plaćati znatno niže račune od svih drugih koji će se grejati na gas, ugalj, drva ili struju.
Nagli prestanak letnjih vrelina i osetno hladnije vreme koje je startovalo već 1. septembra nateralo je građane širom Srbije da razmišljaju o tome kako će se grejati u nastupajućoj zimskoj sezoni. Najmanje razloga za brigu imaju ona domaćinstva koja imaju centralno grejanje. Oni će plaćati znatno niže račune od svih drugih koji će se grejati na gas, ugalj, drva ili struju.
Primera radi, domaćinstvo u Beogradu će za daljinsko grejanje stana od 60 kvadrata izdvajati oko 2.187 dinara mesečno. Sudeći prema izjavama nadležnih toplane u celoj Srbiji su dobro pripremljene za početak grejne sezone.
– Sa Naftnom industrijom Srbije smo se dogovorili da nam isporuče 122.500 tona mazuta. Ta količina bi trebalo da bude sasvim dovoljna za snabdevanje 54 toplane u Srbiji tokom čitave zimske sezone. Ne očekujemo nestašice mazuta, pa će snabdevanje građana biti na zadovoljavajućem nivou. Može se konstatovati da toplane u Srbiji spremno dočekuju grejnu sezonu – tvrdi za Danas Milovan Lečić, predsednik Udruženja toplana Srbije.
U cilju što bolje pripreme toplana za nastupajuću zimsku sezonu Vlada Srbije je u avgustu potpisala ugovore kojima je dodelila 5,5 miliona evra za rehabilitaciju i modernizaciju šest toplana u Srbiji (Sombor, Kraljevo, Kragujevac, Zrenjanin, Pirot i Niš ), od kojih će deo sredstava biti iskorišcen za najhitnije nabavke opreme za predstojeću grejnu sezonu.
Lečić dodaje da će u Udruženju toplana u toku ove sedmice utvrditi koje količine gasa su potrebne za rad onih toplana koje koriste taj energent. Nakon toga će početi pregovori sa nadležnima u Javnom preduzeću Srbijagas o nabavci potrebnih količina gasa. Grejanje na gas je, tvrde upućeni, inače, najmanje loše rešenje u slučaju da građani nemaju centralno grejanje. Da li je to i zašto tako, može ilustrovati podatak da je za zagrevanje stana od 60 kvadratnih metara, potrebno izdvojiti 3.730 dinara mesečno. Inače, JP Srbijagas kuburi sa naplatom računa za korišćenje gasa pa je zbog toga započelo obustavu isporuka prirodnog gasa domaćinstvima u Srbiji zbog velikih dugovanja, koja ukupno iznose 130 miliona dinara. Isporuke će biti prekinute svim potrošačima koji do 31. jula ove godine imaju dugovanja veća od 5.000 dinara i sprovodiće se u pet faza do 15. septembra. Prva su se na udaru našla domaćinstva čiji dugovi premašuju 50.000 dinara.
Kako se približava grejna sezona, tako rastu i cene ogreva. Uglja i drva ima u dovoljnim količinama, a cene tih ogreva variraju od grada do grada a kada se sve preračuna duplo je skuplje od daljinskog grejanja. Tako je recimo, ugalj „kolubara“ najjeftiniji u Valjevu gde tona košta 3.200, a u Čačku 7.000. Kada je u pitanju ugalj „kostolac“ najjeftiniji je u Smederevu gde tona košta 3.300 dinara, dok joj je cena u Nišu 5.546 dinara. U Beogradu se ugalj „banović“ može nabaviti za 7.780 dinara po toni. Građani koji se greju na ugalj ili drva a „dogrevaju“ struju za stan od 60 kvadrata utrošiće oko 4.000 dinara.
Iako struja od 1. septembra nije poskupela a u Elektroprivredi Srbije tvrde da u ovom trenutku raspolažu sa dovoljnim količinama električne energije. Građanima koji zagrevaju svoje domove na taj način, to nije velika uteha zato što oni plaćaju najveće račune za grejanje. Da bi se na struju zagrejao jedan stan prosečne kvadrature potrebne su bar dve peći, a za to je na kraju svakog zimskog meseca potrebno izdvojiti između 5.000 do 5.500 dinara.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


