Muslimani širom sveta danas počinju trodnevno praznovanje Kurban-bajrama, koji pada 10. dana zulhidže, dvanaestog meseca muslimanskog lunarnog kalendara. Naziva se i Hadžijskim, jer se tog dana završava glavno godišnje hodočašće vernika u Kabu (kuću Alahovu) u Meki – centralno svetilište islama.

Muslimani širom sveta danas počinju trodnevno praznovanje Kurban-bajrama, koji pada 10. dana zulhidže, dvanaestog meseca muslimanskog lunarnog kalendara. Naziva se i Hadžijskim, jer se tog dana završava glavno godišnje hodočašće vernika u Kabu (kuću Alahovu) u Meki – centralno svetilište islama.
Hodočašće je jedan od pet stubova islama – Kuran nalaže svakom muslimanu, bez obzira na pol, da bar jednom tokom života, ukoliko ima finansijske mogućnosti, poseti Meku da bi video Kabu i ostala sveta mesta i tamo obavio propisane obrede. Izvršivši hodočašće, musliman lično dospeva u središte svog sveta – Kabu, prema kojoj svakodnevno upravlja lice obavljajući dnevne molitve. Sveta teritorija Meke zatvorena je za sve koji nisu muslimani. Hodočasnici, čiji broj dostiže i nekoliko miliona, sedam puta obilaze oko Kabe. Oni dolaze iz svih delova islamskog sveta, jer hadžiluk nije samo ispunjavanje Božje zapovesti i dokaz jednakosti svih muslimana pred Alahom, nego i sredstvo ostvarenja njihovog jedinstva i solidarnosti.
Naziv praznika potiče od običaja da se, u znak sećanja na spremnost Abrahama (Avrama) da žrtvuje sina Isaka, prinosi žrtva – kurban, obično ovca ili koza. Obred vrše ne samo hodočasnici u Meki, nego i svi muslimani koji za to imaju uslova, a meso od kurbana deli se rođacima, komšijama i siromašnima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari