Danas se obeležava 29 godina od zločina u Štrpcima, porodice žrtava u Srbiji i dalje čekaju pravdu 1Foto: J. Diković

Fond za humanitarno pravo (FHP), Žene u crnom, Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda i Inicijativa mladih za ljudska prava podsećaju da se danas navršava 29 godina od zločina u Štrpcima i da porodice žrtava u Srbiji i dalje čekaju na sudsku pravdu i status porodica civilnih žrtava rata.

Ove organizacije će danas s početkom u 15:48 časova u Knez Mihailovoj ulici (ispred kafane „Ruski car“), obeležiti godišnjicu zločina u Štrpcima.

U saopštenju ovih nevladinih organizacija se ukazuje da su pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) na železničkoj stanici u Štrpcima u Bosni i Hercegovini, iz voza na relaciji Beograd – Bar izveli 20 putnika i potom ih ubili.

Ubijeno je 19 državljana SRJ i jedno NN lice, među kojima su 18 Bošnjaka i jedan Hrvat.

Najstarija žrtva imala je 59, a najmlađa samo 16 godina.

Ubijeni su Esad Kapetanović, Ilijaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifet Husović, Senad Đečević, Ismet Babačić, Halil Zubčević, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Favzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvezdan Zuličić, Jusuf Rastoder i Toma Buzov.s

„Do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo četiri žrtve. Telo Halila Zupčevića pronađeno je krajem 2009. na obali jezera Perućac, a posmrtni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Iljaza Ličine nađeni su u istom jezeru 2010. Ostale žrtve se i dalje nalaze u evidencijama nestalih“, navodi se u saopštenju.

Kako se ističe, za zločin u Štrpcima do sada su pravosnažno osuđene samo dve osobe, Nebojša Ranisavljević na kaznu zatvora od 15 godina i Mićo Jovičić na petogodišnju zatvorsku kaznu.

Inače, za ovaj zločin se trenutno vode postupci pred Sudom BiH protiv osmorice optuženih, a pred Odeljenjem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu u toku je postupak protiv petorice.

„Porodice žrtava, od kojih su većina državljani Srbije, do danas ne uspevaju da dobiju status članova porodica civilnih žrtava rata koji bi im omogućio skromnu materijalnu podršku, kao i priznanje patnji koje su preživeli“, navodi se u saopštenju.

Kako se dodaje, lokalna samouprava u Prijepolju podigla je 2009. spomen-obeležje posvećeno devetorici ubijenih iz Prijepolja i dodelila simboličnu novčanu pomoć njihovim porodicama, dok lokalni zvaničnici učestvuju u organizaciji i obeležavanju godišnjice otmice.

„Ovo je jedan od retkih pozitivnih primera odnosa institucija Srbije prema žrtvama iz manjinske etničke zajednice. Medjutim, žrtve ovog zločina, kao i druge nesrpske žrtve oružanih sukoba 1990-tih godina, ostaju nevidljive u praksama memorijalizacije na državnom nivou“, ocenjuje se u saopštenju.

Digitalna arhivska kolekcija „Zločini u Sandžaku 1990-tih godina“, koju je izradio Fond za humanitarno pravo, prikazuje kako su etnički incidenti koji su se u to vreme dogodili u Sandžaku, dobili sistemski karakter i prerasli u ratne zločine kao što su otmice, mučenja i ubistva.

Iz Demokratske stranke ističu da se 27. februara 1993. dogodio jedan od najužasnijih ratnih zločina poslednje decenije prošlog veka u bivšoj Jugoslaviji.

“Zločin je počinila paravojna formacija „Osvetnici“ pod vođstvom osuđenog ratnog zločinca Milana Lukića, ali su do danas pronađeni posmrtni ostaci samo trojice ubijenih čija je jedina „krivica“ bila to što su Bošnjaci i Hrvati. Ovaj užasan zločin nas opominje kakve su i koliko tragične posledice politike mržnje, nacionalne i verske netrpeljivosti, koja je vodjena tokom devedesetih, a čiji su akteri i sledbenici nažalost i danas na vlasti u Srbiji“, ističe se u saopštenju predsednika Izvršnog odbora DS-a Srđana Milivojevića.
Kako je istakao, tragični događaj iz Štrpca upozorava na to kakve su posledice ratnohuškačkih povika poput onog koji je iz Narodne skupštine Srbije uputio tada radikal, a danas predsednik Srpske napredne stranke Aleksandar Vučić.

„Ubijte jednog Srbina i mi ćemo ubiti stotinu muslimana“, jesu reči koje su upisane na najmračnije stranice političkog beščasća u Srbiji“, podsetio je Milivojević.

Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) iz Sarajeva podseća da su pred Sudom BiH u toku suđenje desetorici optuženih, među kojima su Luka Dragičević, komandant Višegradske brigade VRS i Boban Inđić, komandant Interventne čete u Višegradskoj brigadi.

Iz ove NVO ukazuju da je krajem 2019. Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu protiv Milana Lukića.

“Apelujemo na Beograd i Sarajevo da ne odugovlače sudske procese nego da ih intenziviraju kako bi se zločinci osudili a porodice žrtava konačno dobile pravdu. Takođe, ističemo da je sramotno da porodice ubijenih i dalje ne dobijaju nikakvu naknadu samo zato što su njihovi članovi ubijeni na teritoriji druge države. Krajnje je vrijeme da se izađe iz etnopolitičkih okvira, da se žrtvama prizna pravo na istinu, a to je da su oni bili žrtve politike koja ni dan danas na našim prostorima nije pobijeđena”, ističe se u saopštenju UDIK-a.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari