Deca u Srbiji omikron dočekuju nezaštićena 1Foto: (BETAPHOTO/DRAGAN GOJIĆ/MO)

Dok se vakcina Fajzer-Biontek uveliko daje u Evropi deci starosti od pet do 11 godina, u Srbiji još uvek nije dozvoljena upotreba ovog cepiva među mlađima od 12 godina. Razlog – kompanija Fajzer još uvek nije zatražila odobrenje od Agencije za lekove Srbije da se proširi opseg primene svoje vakcine.

Kako je za Danas rečeno u ALIMS-u, čim kompanija to učini agencija će započeti proceduru za odobrenje.

A kada će to i desiti nismo juče uspeli da saznamo pošto iz ove kompanije nisu odgovorili na pitanja upućena mejlom.

Fajzer vakcina prethodno je odobrena za upotrebu među decom starijom od pet godina i u Evropi i u Americi i to tako što se daje ista vakcina kao i odraslima ali u manjoj dozi.

Ipak, nezavisno i od ovog odobrenja vakcine za mlađe kategorije, ni prethodno proširenje opsega za primanje vakcine, kada je dozvoljeno da stariji od 12 budu vakcinisani, nije dovelo do značajnijeg broja vakcinisane dece protiv kovida u Srbiji.

Najmlađi tako ostaju u velikoj meri nezaštićeni vakcinacijom u trenutku kada je sve bliži omikron soj za koji određeni preliminarni podaci iz Južnoafričke Republike pokazuju da bi mogao nositi posebnu opasnost.

Istraživanje iz Južnoafričke Republike, koje je sprovela privatna osiguravajuća kuća Discovery health obuhvativši preko 70,000 zaraženih omikronom u poslednje tri nedelje, pokazalo je između ostalog da deca zaražena novim sojem imaju 20 odsto veće šanse da budu hospitalizovana zbog komplikacija izazvanih kovidom 19 u poređenju sa njihovim vršnjacima zaraženim prethodno dominantnom varijantom.

Predsednik udruženja pedijatara Srbije dr Georgios Konstantinidis pored ovih ističe i druge preliminarne podatke, koji govore u prilog tome da bi omikron mogao biti opasniji po decu. Kako kaže, porast hospitalizovanih je u najvećoj meri  primećen, pored grupe od 20 do 45 godina, među decom mlađom od dve godine.

On stoga ističe da bi vakcinacija bila najbolja zaštita.

-Deca bi trebalo da se vakcinišu iz dva razloga. Prvi je da se zaštite a drugi da se spreči dalja cirkulacija virusa i potencijalne nove mutacije jer ovo je grupa koja je najmanje zaštićena i gde bi novi sojevi najlakše mogli da se jave – obajšnjava sagovorik Danasa.

Dr Konstantinidis kaže da je stav njegovog udruženja da sva deca od pet do 11 godina treba da prime vakcinu onog trenutka kada je ALIMS odobri.

Agencija za lekove prethodno je odobrila upotrebu Fajzera među decom starijom od 12 godina u junu, pa ipak to nije dovelo do većeg broja vakcinisane dece.

Pulmolog pedijatar Predrag Minić nedavno je kazao na predavanju na Medicinskom fakultetu da je veoma mali procenat vakcinisanih u uzrasnoj grupi od 12 do 17 godina. Najveći obuhvat u ovoj kategoriji ima opština Stari Grad, ali i to tek 16 odsto, dok desetine opština imaju ispod jedan odsto vakcinisanih najmlađih.

Podaci iz evropskih država su dosta drugačiji. U celoj Evropskoj uniji vakcinisano je 17 odsto dece od 12 do 18.  Istovremeno, nakon što je Fajzer-Biontek vakcina dobila dozvolu Evropske agencije za lekove za uzrast od pet godina, par država uključujući Nemačku, Španiju, Grčku i Mađarsku – započelo je vakcinaciju ove grupe dok bi isto trebalo da uskoro učine i  Italija, Portugalija, Poljska.

Umrlo oko 15-oro dece od kovida 19 u Srbiji

Prof. Predrag Minić rekao je i da je tokom poslednjeg talasa primećeno veće obolevanje dece. Dok je u januaru 2021. među svim obolelima u Srbiji bilo 13 odsto osoba starosti do 20 godina, u oktobru taj procenat je iznosio 20 odsto. On je objasnio da su i teži oblici kovida kod dece retki odnosno da oko dva odsto od ukupno obolele dece biva hospitalizovano, a najviše 0,1 odsto premine. Međutim kako je rekao i pored toga dešava se da deca obole od kovida i dešava se da deca preminu. U Srbiji je kako je rekao prof Minić umrlo oko 15 dece od kovoda 19 do sada. Govoreći o simptomima kovida kod dece, on je objasnio da kovid kod najmlađih pre svega prati povišena tempertura, suvi kašalj, i dijareja. Za razliku od odraslih limfopenija (niski broj limfocita) je retka, a ređi je i povišen CRP.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari