Dve priče o Herceg Bosni

„Ko je koga tu zavarao“, pitao je tužilac potpredsjednika Ustavnog suda Slovenije dr Cirila Ribičiča na suđenju bivšim čelnicima bosanskih Hrvata, aludirajući na naslov njegove knjige „Geneza jedne zablude“ u kojoj je sa ustavnopravnog stanovišta analizirao formiranje i djelovanje Herceg Bosne tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Ribičič je odgovorio da se tu radi o dvije priče o Herceg Bosni: jednoj koja se može pročitati iz „Narodnog lista“ i drugoj koju je moguće spoznati iz iskaza svjedoka i dokumenata, a koja „govori o stvarnom odnosu između Republike Hrvatske i Herceg Bosne“.
To se, po njemu, posebno odnosi na posljednji dio knjige u kojem je objavljen transkript sastanka bivšeg predsjednika RH Franje Tuđmana sa predstavnicima bosanskih Hrvata.
U tom se razgovoru, između ostalog, kaže da će „predstavnici HDZ jedno govoriti, a drugo sprovoditi, odnosno da će govoriti da su za jedinstvenu BIH a da će raditi u korist priključenja Herceg Bosne Republici Hrvatskoj“.
Ribičič je u prvom dijelu svog iskaza rekao da ostaje pri prvobitnoj ekspertizi pravnog ustroja Herceg Bosne koju je prije sedam godina izložio na suđenju Dariju Kordiću. Odnos između Hrvatske i Herceg Bosne tužilac Kenet Skot je ilustrovao dijelom analize koji se odnosi na tzv. „saoizaciju“, odnosno „trend“ osnivanja srpskih autonomnih pokrajina u Hrvatskoj i BIH.
Osnivanje hrvatske zajednice u BIH je došlo kao „iznenađenje“ pošto se Hrvatska prije toga javno suprotstavila „saoizaciji“ deklarišući je „nezakonitom i neustavnom“. Osnov za formiranje Herceg Bosne su, prema riječima dr Ribičiča, bili demokratski izbori, ali pošto su u njena tijela ušli samo predstavnici HDZ bilo je očito da se radi o mononacionalnoj zajednici čiji je prvenstveni cilj bila zaštita prava i interesa jednog naroda.
U prvoj fazi suverenu moć je imalo Predsjedništvo na čelu sa Mate Bobanom koja je velikim dijelom prenesena na HVO po njegovom formiranju 1992. Tužilac nije propustio priliku da citira navode iz deklaracije od 8. februara 1994. o opredjeljenju HR Herceg Bosna za ostanak u BIH, u kojoj se pozdravlja osnivanje Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i izražava nada da će on „nepristrasno osuditi zločine učinjene na svim stranama“.