Kumovi iznad zakona

Za crnogorske novine više puta sam rekao da su u očima neinvolviranih pijatelja „kumovi“ jedan od glavnih problema Crne Gore… Ponekad mi se čini da je Crna Gora prekrivena mrežom otrovnog pauka koju čini mreža uzajamnih privatnih veza, prikrivenih zaduženja i tajnih naklonosti. Ovo se ne odnosi samo na sistem sudstva, ocjenio je njemački ambasador u Crnoj Gori Tomas Šmit prije nekoliko dana na konferenciji „Konflikt interesa i faktori pritiska u crnogorskom sudstvu“, koja je održana u Pržnom kod Budve.
On je pojasnio svoj stav da je koncept uplitanja tradicije velika kočnica crnogorskog pravosudnog sistema. Šmit je samo još jedan stranac koji u posljednje vrijeme ukazuje na hroničnu boljku crnogorskog sudstva, koju konačno priznaje čak i vlast. Prošle godine Ranko Krivokapić izazvao je pravi mali potres kada je rekao da iz domaćeg pravosuđa hitno treba povaditi trule daske. Međutim, stiglo se dotle da je u subotu predsjednik podgoričkog Osnovnog suda Zoran Pažin izjavio da je jedan broj sudija u Crnoj Gori zreo za lustraciju i da među njima postoji veliki broj neznalica. U nedavnom izvještaju Evropske komisije tvrdi se da Crnu Goru lome sudstvo i korupcija. U najnovijem izvještaju švedske SIDE navodi se da crnogorsko društvo razara potkupljeno pravosuđe i tzv. velika korupcija elite.
Direktorka Uprave za antikorupcijsku inicijativu Vesna Ratković najavila je skori dolazak eksperata Ujedinjenih nacija, koji će ispitivati nivo korupcije u Crnoj Gori.
– Krenuće se od pravosuđa. Za dvije godine od kako postoji antikorupcijski telefon u Podgorici, zabilježili smo 60 pritužbi građana na ovu temu – kaže Ratković.
Sudija Vrhovnog suda Crne Gore Petar Stojanović ocjenjuje da su jedan od glavnih razloga propusta u pravosuđu Crne Gore subjektivni faktori: „Crnoj Gori trenutno nedostaje između 15 i 20 sudija. Sada ih ima ukupno 240“, kaže Stojanović, koji smatra da je u pojedinim sudovima slaba organizacija, jer se ne vodi računa o prioritetu hitnih i starih predmeta.
– Ne poštuju se rokovi u krivičnom i parničnom postupku. Na izradu odluka, čekalo se i do sedam-osam godina. Postoji i nedostatak znanja mnogih sudija, zbog čega ćemo sprovesti edukaciju tog kadra. Ali, bojim se da u pojedinim slučajevima ni to neće pomoći – strahuje Stojanović. On je podsjetio da je jedino predsjednik Osnovnog suda u Podgorici Zoran Pažin pokrenuo postupke odgovornosti svojih sudija zbog neažurnosti.
Siniša Bjeković iz Centra za ljudska prava Pravnog fakulteta u Podgorici kaže da je Crna Gora prije 20-ak godina imala veću kulturu suđenja, a da je 90-ih godina došlo do naglog urušavanja koncepta pravne države. „Devalvirana uloga sudstva se može popraviti postepeno, a to je dug proces“, kaže Bjeković.
U Crnoj Gori je u toku nekoliko afera koje su pokazale da je pravosuđe pod velikim uticajem vrhova vlasti. Jedna od njih je i ova. Uprava policije prodala je bez tendera zemljište podgoričkoj firmi „Čelebić“, čiji je vlasnik sa Milom Đukanovićem osnovao privatni fakultet, da bi tek nakon brojnih reagovanja opozicije taj ugovor poništila Vesna Medenica, vrhovni državni tužilac. Vesna Medenica je inače predložena za predsjednika Vrhovnog suda, što danima oštro kritikuju opozicija i brojni mediji.
– Državno tužilaštvo, policija i pravosuđe ne smiju da se bave onim slučajevima za koje postoji sumnja da su povezani sa kartelom.
Ako se ovakvi kadrovi budu šetali od državnog tužioca do predsjednika Vrhovnog suda, onda će Crna Gora od strane Evropske komisije biti ocijenjena kao zemlja koja će jako teško ići ka EU jer je pokrivena otrovnom paukovom mrežom korupcije i organizovanog kriminala. Državni tužilac nikad nije pokrenula postupak zaštite državne imovine vezano za pljačkaške privatizacione ugovore, nije uspjela da odgonetne ko je i zašto ubio Belog Raspopovića, Gorana Žugića ili Blagotu Sekulića i Vasa Pavićevića – podsjeća lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević.
Medenica će i pored takvog minulog rada ipak biti imenovana za predsjednicu Vrhovnog suda.