Kumstvo i veze i dalje su duboko ukorijenjeni u crnogorskom društvu, ali za Evropsku uniju takav sistem nije relevantan i mora se mijenjati – izjavio je njemački ambasador u Crnoj Gori Tomas Šmit, na predavanju u Podgorici „Njemačka politika prema Crnoj Gori“.
Smit je kazao da su plemena, kumstva i bratstva dugo držala crnogorsko društvo na okupu kada nije postojala država, ali ti, ranije funkcionalni tradicionalni sistemi vrijednosti, sada postaju anahroni proizvod.
Kumstvo i veze i dalje su duboko ukorijenjeni u crnogorskom društvu, ali za Evropsku uniju takav sistem nije relevantan i mora se mijenjati – izjavio je njemački ambasador u Crnoj Gori Tomas Šmit, na predavanju u Podgorici „Njemačka politika prema Crnoj Gori“.
Smit je kazao da su plemena, kumstva i bratstva dugo držala crnogorsko društvo na okupu kada nije postojala država, ali ti, ranije funkcionalni tradicionalni sistemi vrijednosti, sada postaju anahroni proizvod.
On je rekao da je cilj EU da stara pravila društva u Crnoj Gori zamijene legalnim pravima.
– Ono što sam ovdje otkrio jeste da na dosta skrovit, ali i dalje efikasan način ta vrsta veze i sistema dosta utiče na donošenje odluka. Država se na neki način izuzela iz aktivnosti prema društvu, ljudi su direktno plaćali jedni drugima za usluge koje je trebalo obaviti. Naša riječ za to je – korupcija. Crna Gora je poput kornjače, dok je njena unutrašnjost meka i ranjiva – spoljašnjost je kao oklop kroz koji se ne može lako prodrijeti – kazao je Šmit.
Zbog takvih razloga, naveo je on, jasno je zašto se „mala Crna Gora“ ponaša kao što bi se kornjača ponašala u takvoj situaciji: „Crnogorci se povuku u svoj oklop, dosta dobro se brane, i čekaju dok nevolja ne prođe“.
Šmit je rekao da Njemačka, kao predsjedavajuća EU želi da pomogne Crnoj Gori da prevaziđe tu tradiciju, jer „to nije korupcija i nedostatak određenih institucija, to je kompleksan problem.“
– Želimo da vidimo Crnu Goru kao demokratsku, transparentnu i ekonomski naprednu zemlju, sa stabilnim strukturama koje su više ekonomski, politički, sociološki i ekološki samoodržive – kazao je Šmit.
On je objasnio da je Crna Gora sada u drugoj fazi napretka ka EU – to je izgradnja administrativnih kapaciteta – prva je donošenje zakona, a treća spremnost društva da sve to prihvati.
– Postoji opasnost da se i iza novoformiranih institucija i zakona, zastarjeli i nepošteni načini sakriju iza njih. Sve više obraćam pažnju na takozvane kumove, kojima novi zakoni uopšte nijesu važni – rekao je Šmit.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


