Demokratska predsednička nada Barak Obama u pokušaju da iscrta mapu svoje spoljne politike koja bi bila bitno drugačija od one koju vodi Bušova administraciija, izjavio je juče da će izvesti Osamu bin Ladena pred lice pravde na način koji bi mu uskratio šansu da se predstavi kao mučenik.
Demokratska predsednička nada Barak Obama u pokušaju da iscrta mapu svoje spoljne politike koja bi bila bitno drugačija od one koju vodi Bušova administraciija, izjavio je juče da će izvesti Osamu bin Ladena pred lice pravde na način koji bi mu uskratio šansu da se predstavi kao mučenik. Obamino saopštenje usledilo je nakon sastanak sa svojim novim timom savetnika za nacionalnu bezbednost. Među 13-članom grupom nalaze se i pripadnici kabineta Bila Klintona – tadašnji američki državni sekretari Medlin Olbrajt i Voren Kristofer, ali i bivši sekretar za odbranu Viljem Peri.
Ovo je još jedan pokušaj senatora iz Ilinoisa da se odbrani od kritika svog predsedničkog rivala republikanca Džona Mekejna da mu nedostaje iskustvo u sferi nacionalne bezbednosti neophodno da bi postao predsednik. Mekejn stalno ističe svoje iskustvo kao dugogodišnji senator i bivši zatvorenik u ratu u Vijetnamu. Demokratski predsednički kandidat izjavio je da će zaobići federalni javni sistem finansiranja na generalnim izborima, čime se odrekao svog ranijeg angažovanja da će uzeti novac iz tog fonda ukoliko njegov rival iz republikanske partije učini isto. „Nije bilo lako doneti odluku naročito jer podržavam jak sistem javnog finanansiranja izbora“, izjavio je Obama u video poruci svojim pristalicama.
S druge strane, Mekejn je svoju pažnju juče usredsredio na problem rasta cena naftnih derivata koje je postalo ključno među mnogim Amerikancima koji su ionako zabrinuti za svoju ekonomsku situaciju. Republikanski kandidat, koji je dan ranije predložio otvaranje američkih ofšor oblasti za naftna i gasna istraživanja, postavio je plan o izgradnji novih 45 nuklearnih reaktora do 2030, u okviru svoje kampanje za smanjenje zavisnosti od uvoza nafte iz inostranstva.
U međuvremenu, demokratski Kongres izrazio je juče spremnost da odobri zahtev predsednika Džordža Buša za dodatne 162 milijarde dolara za vojne operacije u Iraku i Avganistanu. Dogovor je postignut između demokrata i republikanaca u Predstavničkom domu i Bele kuće. U isto vreme, prema dogovoru demokratama će biti omogućena pomoć za nezaposlenost i izvranredno povećanje obrazovnih koristi za vojne službenike.
Paket zakona Predstavničkog doma Kongresa SAD popločaće put za brzo dostavljanje preko potrebne pomoći Bliskom istoku. „Ovo je sporazum koji je prihvatljiv i za demokrate i republikance“, izjavio je lider manjine Džon Bohner. Lider većine Heri Rid uzdržan je povodom ovog predloga iako je njegov portparol pohvalio nekoliko ključnih elemenata dogovora.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


