Pitanje što skorijeg povraćaja nacionalizacijom oduzete imovine je ne samo materijalno, već i moralno, jer je sve manje onih koji će živi dočekati kakvo-takvo isterivanje pravde. Zbog dugog odlaganja države da usvoji zakon o restituciji, odnosno vraćanju te imovine, sve je manje i imovine koja se može vratiti u naturi zbog raznih malverzacija prilikom privatizacije društvenih preduzeća, kaže Milan Uzelac, predsednik subotičkog Udruženja za povraćaj oduzete imovine.
Pitanje što skorijeg povraćaja nacionalizacijom oduzete imovine je ne samo materijalno, već i moralno, jer je sve manje onih koji će živi dočekati kakvo-takvo isterivanje pravde. Zbog dugog odlaganja države da usvoji zakon o restituciji, odnosno vraćanju te imovine, sve je manje i imovine koja se može vratiti u naturi zbog raznih malverzacija prilikom privatizacije društvenih preduzeća, kaže Milan Uzelac, predsednik subotičkog Udruženja za povraćaj oduzete imovine. On napominje, posle sastanka predstavnika više udruženja vlasnika oduzete imovine s tvorcima novog zakona i predstavnicima Ministarstva finansija, da je zajednički stav da se taj zakon mora što pre doneti, mada je jasno da se nepravda nikada u potpunosti neće ispraviti. Međutim, prema njegovom mišljenju u zakonu ima mnogo propusta koji se odnose na očekivanja oštećenih u subotičkoj opštini, u kojoj 85 odsto njih traži povraćaj poljoprivrednog zemljišta.
– Recimo, Nacrtom zakona predviđena je nadoknada samo za objekte koji još postoje na poljoprivrednom zemljištu, i zbog toga postavljamo pitanje šta je sa obeštećenjem za porušene salaše i druge objekte koji su nekada postojali na tom zemljištu. Takođe, zakonom nije predviđeno vraćanje pokretnosti koja nije upisana u javni registar, a za to postoje pismeni dokazi. Smatramo i da su limiti za vraćanje oduzete imovine u novcu prema novom Nacrtu zakona niski – niska je nadoknada za zemlju koja za osnovicu uzima katastarski prihod pomnožen s 15 godina, kaže Uzelac.
Na ove primedbe, u ime predlagača zakona Milan Parivodić izneo je mišljenje da su u pogledu porušenih salaša i pokretnih stvari „to relativne sitnice u odnosu na druge vrednosti koje se vraćaju i da bi na insistiranju toga mogao da se minira ceo proces“. On je napomenuo da je zakon težak kompromis, jer je manje pravičan za stare vlasnike, te da u tom smislu postoji sukob između principa pravičnosti i efikasnosti i sprečavanja sporova na drugoj strani. Ko očekuje da država obešteti vlasnike sto odsto ne ponaša se domaćinski, naveo je Parivodić.
Jedna od tačaka oko koje su se svi složili jeste što hitnije donošenje tog zakona i konkretan početak vraćanja oduzete imovine, ali uz takođe zajedničku ocenu da „totalne pravde nikada neće biti“.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


