Olivera Kovačević: Ovo što nam se danas dešava je najveća kriza od ubistva Zorana Đinđića 1Foto: N1/printscreen

„Prihvatila sam izazov da budem kuma Prajda u situaciji koja nije mogla da bude komplikovanija, društveno i politički. Desio nam se kao društvu ozbiljan korak unazad, da su studenti i građani morali da traže da institucije rade svoj posao, po pravdi i zakonu. I onda se neko pita odakle ovolika mržnja, šta se desilo“, kaže za N1 kuma ovogodišnjeg Prajda, dugogodišnja novinarka i urednica na RTS-u Olivera Kovačević.

U okolnostima najizraženije društveno-političke krize u poslednjih 13 godina, ovogodišnja Nedelja ponosa u Beogradu, prema rečima organizatora, biće više nego ikada u znaku protesta. LGBT zajednica solidarisaće se na taj način sa studentima i ostatkom pobunjenog društva u zahtevima za pravdom i slobodom i u protivljenju policijskom, ali i svakom drugom nasilju. Simbolično, prvi Prajd u svetu, pre više od 50 godina, počeo je kao borba protiv policijske brutalnosti, primetila je Olivera Kovačević.

„Nekada je bio slogan ‘Kad je teško – Čović’. Tako da ja prihvatam izazov, da je mogla da bude komplikovanija društveno i politička situacija, nije. Ovo danas što nam se dešava je najveća kriza od 2003. godine, od ubistva Zorana Đinđića, ne prestaje mesecima. Vi ste svedoci brutalnosti policije. Neobična koincidencija je da je ponovo u rukama SPS ministarstvo sile. To ne amnestira od odgovornosti vladajuću stranku, ali to primećujem ovako“, rekla je Kovačević gostujući u Novom danu na N1.

Na pitanje u kakvom će kontekstu biti ovogodišnji Prajd, kada vidimo da prava nisu uskraćena samo LGBT zajednici, Kovačević kaže:

„Ne znam kako će se odvijati Prajd, ne bi me začudilo da bude zabranjen…. Ja sam se od 2001. godine bavila tom temom, ta manjinska grupa je zaista osetila šta znači mržnja i nasilje. Bila sam na prvom Prajdu 2010, kada je demoliran grad… To govori o tome koliko vam je društvo zdravo ili bolesno. Mi smo većina, ako nismo u stanju da manjinskim grupama, bilo one etničke ili seksualne, pružimo zaštitu, da se oni osećaju dobro što žive s nama, pa kakvi smo mi to ljudi?“

Čuli smo premijera Đura Macuta da je rekao da se Prajd kosi sa srpskim vrednostima.

„Ja sam Srpkinja i učena sam da svakog čoveka treba da poštujemo, da svaki čovek ima pravo da živi kao i mi, ako zgreši da odgovara pred zakonom, ako je slab, da ga zaštitimo. Tako radimo mi Srbi u ovoj Srbiji, ne znam koji su to drugi Srbi koji su vaspitavani da treba ubiti onoga koji je nemoćan, koji se nalazi u slabijoj poziciji“, upitala je Kovačević.

Na pitanje kako se te srpske vrednosti lome samo kada su manjine u pitanju Kovačević odgovara:

„Zato što smo nezrelo društvo. Nismo u stanju da sačuvamo i izborimo se za ono što je naš interes. Jesmo li se dogovorili da se po ovim zakonima vladamo, i onda svaki građanin treba da brani te principe, da kaže – ovo nije u redu. Ali, taj novokomponovani nacionalizam, revizionizam, to je prilično nezrelo, to su sve boljke društva“.

Prema njenim rečima, nama kao društvu se desio „ozbiljan korak unazad“.

„Da su morali da izađu studenti i građani da traže da institucije rade svoj posao, da sude, da tuže po pravdi i zakonu. To samo govori do koje mere smo degradirali i sada se odjednom postavlja pitanje ‘jao, odakle ovolika mržnja, pa šta se desilo’. Pa desilo se da 13 godina uspostavljate sistem normalnosti da čovek koji se ne slaže s vama postaje neprijatelj. Da sa nacionalne frekvencija od predsednika i ostalih imate vređanja građana imenom i prezimenom, nazivate ih groznim imenima, da ste sad smislili da su studenti i građani sada ustaše. Ne znam kako to mogu povezati“, kazala je urednica na RTS-u.

Kaže da se i ona sama, zbog te degradacije društva, oseća poniženo.

„Kao građanka se osećam poniženo, ali i uplašeno, od situacije u šta može da se pretvori i kako može da eskalira“, dodala je.

Kovačević, koja je sociolog po struci, kaže da živimo period „ozverivanja društva“.

„Sociolozi bi rekli da je ovo period ‘ozverivanja društva’, kada vi podstičete najniže strasti u ljudima, a to je vrlo lako, sedam dana preko ekrana i evo nas u nekom ratu. Takođe, u teoriji je pozato da kada nešto staro umire a novo se muči da se rodi, u tom međukoraku rađaju se razne monstruozne pojave. Zato ja imam brigu o toj maloj zajednici, LGBT, jer treba da se održi ta šetnja. Ta zajednica je podržala studente, lepo bi bilo da ih sada studenti podrže“, izjavila je.

Po pitanju prava LGBT zajednice, Kovačević kaže da nije da se nije radilo.

„Ne može se reći da država za 25 godina nije radila na tome da se priznaju određena prava, ali ta prava za slobodu se stalno osvajaju… Imate situaciju da dve devojke ili dva mladića žele da žive zajedno i podignu kredit, pa ako se ovome jednom nešto desi, da partner može da nasledi taj stan. Zašto bi to nama smetalo? Je l’ to nekog ugrožava? Pomozimo tim ljudima da to dobiju“, poručila je.

„LGBT premijerka nije smetala“

Kovačević pita i kako ljudima ne smeta što im je nekada premijerka, a sada predsednica Skupštine Srbije pripadnica LGBT zajednice.

„Ali im smetaju neka dva mladića koja bi želela da žive zajedno“, dodala je.

Olivera Kovačević smenjena je nedavno sa mesta supervizorke i urednice festivala „Pesma za Evroviziju“. Kako je tada rekla za portal N1, smenjena je jer nije htela da spreči podršku studentima na PZE, što je potpisala pismo podrške delu zaposlenih na RTS i tužila Aleksandra Vučića.

„Ja se nadam da će se taj festival sačuvati, jer smo ga mi pravili kao platformu za sve naše ljude, ne samo za LGBT zajednicu. Sve te emisije koje sam ja godinama radila, često sam u publici imala i predstavnike LGBT zajednice i ove druge koji ih osporavaju. I to je pitanje kako voditi dijalog. Kod nas je dijalog prekinut negde 2016. godine“, ocenila je.

Kako kaže, ostaje urednica u redakciji zabavnog programa.

„Tu sam i dalje, poneke projekte radimo, ali u ovoj situaciji kada tako nešto radite, čini se sve besmisleno… Kad sve gori“, rekla je gošća N1.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari